Putovanje

Novinarka "Nezavisnih" u posjeti Firenci: Kamena dama koja živi umjetnost

Novinarka "Nezavisnih" u posjeti Firenci: Kamena dama koja živi umjetnost
Novinarka "Nezavisnih" u posjeti Firenci: Kamena dama koja živi umjetnost

FIRENCA - Kada biste tražili odgovarajuće poređenje za Firencu, onda bi to bila žena u svojim najboljim godinama, dama s istančanim ukusom za umjetnost i modu, koja ponosno i dostojanstveno nosi godine koje je, kako starijom, čine i ljepšom, a koja bi sve što radi, počevši od šetnje nepreglednim ulicama popločanim istorijom, pa do kupovine na pijaci, radila punim plućima.

Grad na rijeci Arno, ujedno i prijestonica italijanske regije Toskana, s ponosom nosi naziv "kolijevka renesanse" s obzirom na to da je kroz istoriju imala, a i danas ima veliki istorijski, obrazovni, kulturni i umjetnički značaj.

Skoro da nema renesansnih mislilaca, naučnika i umjetnika - slikara, vajara, graditelja, pjesnika - koji bar neko vrijeme nisu proveli u Firenci.

Vodič Srđan Sušić, potkovan istorijom, činjenicama, anegdotama i legendama objašnjava da je iz ovog, središnjeg dijela Apeninskog poluostrva rodom Mikelanđelo Buonaroti, umjetnik koji je uspio da udahne život kamenu kao malo koji skulptor prije i poslije njega.

U rodnoj Firenci je Sandro Botičeli naslikao "Rođenje Venere", Dante Aligijeri pisao besmrtne stihove, a Nikolo Makijaveli "Vladara". U ovom je gradu nastao i "Dekameron", zbirka stotinu priča Đovanija Bokača.

Svakako treba spomenuti i Leonarda da Vinčija, Filipa Bruneleskija, te Galilea Galileja.

Trgovi i fontane, crkve i bazilike, kipovi "koji govore", galerije, muzeji... Legende zovu u razotkrivanje.

Vrhunska djela graditeljstva

U obilazak možete krenuti od bazilike Svetog krsta, franjevačke crkve koja je smještena na istoimenom trgu, za koju legenda kaže da ju je osnovao sam Sveti Franjo, a u kojoj su sahranjeni veliki Buanaroti, Makijaveli i Galilej.

Napravite nekoliko koraka dalje i pred vama će se ukazati jedan od najprepoznatljivijih spomenika Firence - firentinska katedrala Santa Marija del Fijore.

Panoramom grada dominira ovo impresivno djelo graditeljstva sa kupolom i dužinom od 148 metara. Gradnja katedrale počela je krajem 13. vijeka, a potrajala je 170 godina. Katedralu je projektovao Arnolfo di Kambio.

Kupolu je osmislio genijalni graditelj Filipo Bruneleski, počevši je graditi 1420. godine, a završio ju je 16 godina poslije. Kažu da je u kupolu, čiji je unutrašnji promjer 41,5 metara, ugrađeno 27.000 tona građevinskog materijala.

Kako bi tako veliku konstrukciju održao bez vanjske podrške, Bruneleski je izumio novu tehniku gradnje.

Kupolu čini dvostruka ljuska: lakša, vanjska štiti unutrašnju, a učvršćuje ih splet rebara. Unutrašnjost kupole krasi freska "Posljednjeg suda" Đorđa Vazarija i Federika Cukarija. Zasluge za izgrađeni toranj katedrale pripadaju Đoti di Bondoneu.

Nasuprot katedrale je krstionica svetog Ivana, a troje vrata krstionice - južna, istočna i sjeverna, a posebno istočna koja je Mikelanđelo nazvao "Rajska vrata", zadiviće vas ljepotom.

Izlog renesanse

Ulicama kojima se u nestrpljivoj saobraćajnoj gužvi smjenjuju automobili, biciklisti i pješaci doći ćete i do Pjace dela Sinjorija, glavnog političkog središta nekadašnje Firentinske republike.

Na trgu se nalazi gradska vijećnica Palata Vekio, građena u 13. vijeku od kamena u obliku tvrđave. Ispred nje je kip nadvojvode Kozima Medičija, Neptunova fontana te otvorena galerija Lođa dei Lanci, u kojoj su smještene mnogobrojne umjetničke skulpture.

Za one koji ne uspiju ući u Galeriju akademije, gdje se čuva original Mikelanđelovog "Davida", ispred Palate Vekio mogu vidjeti njegovu vjernu kopiju. Na trgu je i znamenita Galerija Ufici, jedan od najstarijih i najpoznatijih muzeja na svijetu u kojem se čuvaju najpoznatija djela italijanskih renesansnih umjetnika.

Iz opčinjenosti dalekom istorijom i mitovima opet će vas trgnuti gužva i užurbanost na firentinskim ulicama. U spletu što manjih, što većih ulica i trgova pronađite mjesto za predah uz italijanska tradicionalna jela. Ali uživanje u italijanskim delicijama ima cijenu. Za veliku picu izdvojićete oko 30 evra.

Nakon predaha i dobrog zalogaja krenite dalje put kuće velikog pjesnika Dantea Aligijerija, ali ne propustite posjetiti i obližnju kapelicu u kojoj se divio svojoj muzi, voljenoj Beatriče.

Nezaobilazne turističke atrakcije

Od 11 firentinskih mostova najslikovitiji je i najstariji most Ponte Vekio, jedini koji je ostao pošteđen u nacističkom bombardovanju tokom Drugog svjetskog rata, kažu po nalogu samog Adolfa Hitlera.

Duž mosta nalaze se brojni katanci zaključani na raznim mjestima, a naročito ih ima u blizini statue Benvenuta Čelinija. Vjeruje se da će zaljubljeni par koji zaključa katanac i baci ključ u rijeku Arno ostati zauvijek zajedno.

S društvom s kojim ste pošli put Firence nastavite da uživate u putešestviju i otkrivanju malih prolaza, trgova i uličica, od kojih svaki ima svoju priču, a uz sugestije vodiča dođite do čuvene fontane divljeg vepra Porčelina, koja se nalazi na jednoj od najpoznatijih pijaca u Firenci, "Mercato Nuovo".

Fontana je djelo baroknog vajara Pjetra Take, a legenda kaže da je sam vajar kazao da je držao divljeg vepra u kavezu kako bi ga što realnije prikazao.

Na prednjoj strani fontane nalazi se mali bazen u koji mlazevi vode padaju iz usta divljeg vepra. Vjeruje se da vepar donosi sreću svakome ko ga pomazi po njušci (legenda kaže da se oni koji pomaze njušku moraju vratiti u Firencu) i stavi novčić kroz njegove čeljusti kako bi pao u fontanu.

Vrijeme za suvenire i kafu

Na kraju obilaska renesansne ljepotice pazarite suvenire jer, za razliku od hrane i pića, oni nisu basnoslovno skupi - za magnete ćete izdvojiti od jednog evra pa naviše, a za male snježne kugle sa motivom grada tri ili četiri evra.

Kad ste obavili i ovu "dužnost" turiste, da biste sabrali utiske o viđenom izaberite mjesto na kojem ćete degustirati najbolje italijanske kafe (cijene od tri pa do pet i više evra).

Po preporuci vodiča Srđana, uz čarobni napitak okrijepili smo se u otvorenom kafiću na vrhu zgrade sa kojeg puca pogled na firentinsku katedralu, a u razgovoru s njim saznali smo još pojedinosti o gradu jer, složićete se, profesionalni vodiči su "enciklopedije koje hodaju".

Firenca je umjetnički grad, ali ne treba je okarakterisati isključivo tim uvriježenim atributom. Ona je ponosna, dostojanstvena i susretljiva dama s početka priče. Dočekuje vas skrivenim osmijehom uz "ciao", a ispraća zagrljajem uz "arrivederci" i želju da joj se ponovo vratite.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije