Putovanje

Pratite nas na Google news

On je najveći srpski putnik: Drug sa piratima, pobratim sa Eskimima

On je najveći srpski putnik: Drug sa piratima, pobratim sa Eskimima
Foto: Glas Srpske | On je najveći srpski putnik: Drug sa piratima, pobratim sa Eskimima
N.N.

BEOGRAD - Putovanja umu daju novu snagu, govorio je čuveni rimski filozof Seneka. Koliko je čari u otkrivanju novih destinacija i upoznavanju civilizacija širom svijeta, zna najveći srpski putnik

Viktor Lazić koji je 12 godina proveo krstareći zemljama na šest kontinenata. Njegovu dušu osvojili su vulkani Indonezije, plemena Etiopije, vrhovi Himalaja, Tibeta i amazonska prašuma.

Odlasci, koje nikada ne planira, protkani su brojnim avanturama, a prije nego što je svoju priču o putovanjima koja su postala stil njegovog života ispričao za “Glas Srpske”, vratio se sa Grenlanda i Islanda. Do sada je kročio u 100 zemalja, a želja mu je da obiđe cijeli svijet. 

"Želim da posetim sva mesta koja nisam do sada, a ima ih mnogo, a i ona koja jesam obišao bih barem još jednom. Jedan život je za to nedovoljan. Rado bih se uputio u kosmos", počinje priču Lazić, čiji korijeni sežu od Like, preko Vojvodine, Cera pa sve do Banjaluke.

Ponosan na svoje porijeklo, ovaj književnik i advokat iz ugledne srpske porodice od svoje sedme godine druguje sa knjigama, a ljubav prema pisanoj riječi naslijedio je od porodice koja se kulturom bavi nepuna tri vijeka. 

"Tradicija je započeta u malom naselju kraj Zrenjanina, Kumanu. Ratovi i nedaće sa kojima se naš narod susretao ogledaju se kao u kaleidoskopu i na istorijat porodične biblioteke. Moj pradeda je knjige nosio ušivene u gunj preko Albanije, a posle Drugog svetskog rata bile su čak zakopane ispod vinograda kako ih komunisti ne bi oteli", ispričao je Lazić.

Kada je napunio devet godina, baka Danica ga je izabrala za zvaničnog nasljednika porodične tradicije. Da nije pogriješila, ovaj avanturista nemirnog duha potvrdio je bezbroj puta.

U želji da objedini ljubav prema knjizi, znanje, toleranciju i širinu vidika koju sa sobom donose putovanja, osnovao je Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju “Adligat”, koje je osnivač Muzeja knjige i putovanja. 

"Knjiga je moj životni oslonac, putokaz i pratilac, deo mog identiteta", ponosno ističe Lazić koji je direktor Muzeja knjige i putovanja.

Naglasio je da je njegova riznica pisane riječi veoma posebna, jer predstavlja hibrid muzeja i biblioteke u kojem se mogu vidjeti rijetki predmeti iz cijelog svijeta koji su rijetkost i u zemljama iz kojih potiču.

Lazić dodaje da njegova biblioteka čuva i dragocjenosti iz slavne srpske istorije. Knjiga na svili, štapićima od bambusa, te jestiva knjiga na papiru od pirinča, ili ona štampana na papiru napravljenom od izmeta slona, mali su dio neobične postavke u ovom po svemu jedinstvenom muzeju.

"Kod nas možete videti i knjige na palminom i bananinom lišću, sa koricama od tikovog drveta, mermera ili, čak, ljudskih kostiju iz azijskih plemena. Tu su i originalni nameštaj i predmeti dinastije Obrenović, pismo Hajduk Veljka Petrovića, te zbirka minijaturnih knjiga od kojih je najmanja velika svega tri i po milimetra", istakao je Lazić.

Njegova druga, ali ništa manje velika ljubav su putovanja na koja ne odlazi jedino bez srpskog pasoša, a prvo veće putešestvije bilo je ono do Tajlanda, plaćeno novcem od stipendije koju je primao kao jedan od najboljih studenata Univerziteta u Beogradu.

Kući se vraćao bogatiji za nova poznanstva, pregršt uspomena i nesvakidašnjih avantura. Za njega su putovanje i čitanje dvije strane istog novčića. "Sveukupno bogatstvo čovečanstva, saznanje i duhovnost može se iskusiti jedino čitanjem i putovanjem", kaže Lazić. 

Svijetom je proputovao koristeći više od stotinu različitih prevoznih sredstava. 

"Položio sam ispit za slonojahača, a rado sam stotine kilometara prelazio i na konjima, magarcima i kamilama. Nikada nisam bio izbirljiv kad je jelo u pitanju. Koju god splačinu mi iznesu na sto, ili pod, ili tutnu prljavim rukama u prljave ruke, pojeo bih. Jeo sam fetuse pačetine, žive žabe, svinjske testise, mozak majmuna i trulo meso morskog psa", otkriva Lazić dio svojih avantura. 

On je dodao i to da su ga sva putovanja naučila mudrosti.

"Sa putovanja donosim samo knjige i predmete za muzej, a sve ostalo bacam. Vraćam se gotovo bez ličnih stvari ili sa samo onoliko koliko stane na mene i u moje džepove", kazao je Lazić. 

Putovati s kraja na kraj svijeta nemoguće je a da ta putešestvija ne obilježe zanimljive priče. 

"Družio sam se sa piratima u Malaka moreuzu i ulazio u više desetina vulkana. Pobratimio sam se sa Eskimima na Grenlandu, pentrao po glečerima koji se ubrzano tope na Islandu. Bio sam primoran da bežim sa sopstvenog, iznenadnog venčanja, a u jednom plemenu sam i mrtve iskopavao iz grobova zajedno sa meštanima kako bih “popričao” s njima", dodao je Lazić. 

Viktor Lazić se u jednu neobičnu avanturu otisnuo svojom “ladom nivom”.

"Vozio sam od Kosova do Norveške i od Norveške do Vladivostoka i nazad kroz Mongoliju, Kazahstan i Ukrajinu", kazao je Lazić koji je zanimljivosti sa tog putovanja sabrao u korice knjige “Na vratima istoka”. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije