SANSKI MOST - Više od 50 planinara iz više planinarskih društava s područja Bosne i Hercegovine i Srbije sudjelovalo je na "Grmečkom maršu", ljetnom planinarskom pohodu, čiji je organizator bilo Zavičajno udruženje Sanjana "Grmeč", koje sjedište ima u Banjaluci.
Prema riječima organizatora, cilj događaja koji je bio u nedjelju je da se promovišu prirodne ljepote i znamenitosti pomenute planine, te da se predstave potencijali Grmeča kada se radi o planinarstvu i zdravom načinu života.
"Sve je proteklo u najboljem redu, imali smo goste iz Prijedora, Banjaluke, Kozarske Dubice, Doboja, Prnjavora i Beograda. Staza je bila srednje teška, a njena dužina iznosila je tridesetak kilometara, s tim da smo je podijelili u etape, tako da je svako mogao da izabere dionicu puta koju će pješačiti", kaže Mladen Vučković, predstavnik organizatora.
Početna tačka s koje su krenuli planinari bilo je Stanića brdo, odakle se pješačilo kroz guste i stoljetne grmečke šume sve do Novakovića brda, gdje se nalazi prekrasni vidikovac s kojeg se prostire impresivan pogled na Vojničko i Palanačko polje, te na ostatak grmečkog masiva.
Od jakog sunca i vrućina planinare su štitile krošnje drveća, pa je sama šetnja bila prijatna i lakše podnošljiva. Planinarska staza je tako uređena da prolazi pored Bobijaškog oka, kraškog fenomena koji se nalazi u podnožju brda Bobija, a zanimljivo je kako se na tom prostoru nalazi i jedna od nekoliko prašuma u Bosni i Hercegovini.
Geološka istraživanja su utvrdila kako je riječ o esteveli, geomorfološkom obliku kojeg karakteriše dvosmjerno kretanje vode, pa tako Bobijaško oko u vrijeme obilnih padavina ima karakteristike vrela, dok pri niskoj razini vode postaje duboki ponor i u ovo doba godine upravo tako izgleda.
Istraživanja su pokazala kako se radi o velikoj šupljini u kraškom zemljištu koja je povezana s mrežom podzemnih vodotokova, te ogromnim podzemnim hidroakumulacijama koje se kriju u njedrima Grmeča.
Za ovaj lokalitet vezuju se i stara narodna predanja, priče i legende, pa se tako pripovijeda o vilama i vilenjacima koji u noćnim satima pohode kraško vrelo i igraju svoja kola.
Tokom Drugog svjetskog rata teško pristupačni i skroviti prostori Grmeča bili su idealno skrovište za partizanske jedinice koje su se opirale fašističkom ugnjetavanju.
Na lokalitetu Korčanica tada je izgrađen pravi mali grad u čijem sklopu se nalazila i partizanska bolnica, a na tom mjestu je kasnije izgrađeno spomen-obilježje. Planinare je staza vodila upravo do tog prostora koji je, nažalost, sada zapušten i devastiran, baš kao i nekad poznati motel na Korčanici.
Poslije kraćeg zadržavanja i obilaska ovog lokaliteta, uslijedio je povratak učesnika marša na Stanića brdo, gdje je za planinare priređen ručak, a uz druženje sumirali su se i utisci ovog predivnog dana.
"Malo koja planina ima ovo što ima naš Grmeč, ovakve šume i staze, koje ostavljaju bez daha. Ovo je raj za svakog planinara i ljubitelja prirode. Takvo bogatstvo prirode je nešto što moramo cijeniti i čuvati za naše buduće generacije", kaže Dragan Praštalo, član Planinarskog društva "Gora" iz Banjaluke.
Treba napomenuti kako Zavičajno udruženje Sanjana svakog februara također organizuje tradicionalni planinarski pohod pod nazivom "Grmečki marš" na Crni vrh, najviši planinski vrh Grmeča (1.604 m).
"Mi se našeg Grmeča ne odričemo i želja nam je da i ovaj ljetni pohod postane tradicija, baš kao što je slučaj zimi kada imamo zaista veliki broj učesnika", kaže Vučković.
Grmeč je, prostorno gledajući, najveći planinski masiv u Bosni i Hercegovini, prostire se sjeverozapadnim dijelom zemlje s dužinom od 70 i maksimalnom širinom od 18 kilometara. Njegov reljef je vrlo raznolik, pa se tako na velikom prostoru koji obuhvata smjenjuju stjenoviti vrhovi i valoviti brežuljci obrasli gustim šumama, visoravni, poljane i klisure, a posebno je bogat geomorfološkim oblicima kao što su jame i pećine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
