Legenda kaže: "Vidim veliki grad, čija će slava dodirivati zvijezde... Tačno u šumama pored rijeke Vltave naći ćeš čovjeka koji pravi kućne pragove i po tome grad češ nazvati Prag..." Ovakvo proročanstvo, koje je izgovorila mitska princeza Libuše, Česima je ostalo znano iz gradskih hronika u 12. vijeku.
Prag je danas grad sa bezbroj lica i mnogo imena kao što su Zlatni Prag, Grad tornjeva i mostova, Srce Evrope, Majka svih gradova...
Grad na Vltavi, grad koji pulsira, koji je tako star, a tako mlad i živ, je najveći grad Češke sa 1,3 miliona stanovnika, koji kao valutu koriste češke krune. Pri zamjeni evra u krune morate biti vrlo pažljivi, jer u rijetkim mjenjčanicama ćete dobiti iznos koji stoji na kursnoj listi... Naime, za jedan evro dobijate maksimalno 24 krune, ali nisu rijetki slučajevi da zaposleni u mjenjačnicama, po svojoj odluci, za evro daju samo 17, ili manje kruna.
Srce Evrope ne čini samo jezgro starog grada koje treba vidjeti, cijeli Prag je veliki muzej pod nebom. Jedan je od rijetkih evropskih gradova koji je tokom ratova ostao neoštećen. Oni koji vole staru arhitekturu biće fascinirani ljepotom grada i baš kad pomislite da je neka zgrada najljepše što ste vidjeli, samo par koraka naprijed, u susjednoj ulici, ugledaćete još ljepši biser arhitekture.
Epitet "zlatni" Prag je dobio po pozlaćenim kupolama kojih ima veoma mnogo, a koje, kada pogledate panoramu grada, izgledaju kao male svjetiljke. Karlo Četvrti (češki poglavar koji je zaslužan za izgradnju velikog broja zdanja u Pragu) je u 14. vijeku naložio da tornjevi budu optočeni zlatom, što je i učinjeno, pa bi se ti tornjevi presijavali na suncu i putniku namjerniku pomagali u orijentaciji. Zanimljiva priča kaže da je neko pokušao da prebroji tornjeve grada, stigao do 560 i "digao ruke".
Pražani mogu da se diče izuzetno očuvanim srednjovjekovnim ulicama, trgovima, vrtovima, palatama, crkvama, katedralama, fasadama zgrada optočenenih zlatom i kitnjastim ukrasima i kaldrmom - sitnijom i krupnijom. Konji i kočije, oldtajmeri za razgledanje grada - sve to čini karakterističan praški kolorit.
Za šetnju Pragom treba obuti ravne cipele, jer je većina praških ulica popločana kaldrma, treba se naoružti dobrom kondicijom i kreniti u razgledanje tog bisera Evrope, jer ovaj grad je raj za šetnju.
U obilazak Praga najbolje je krenuti sa Hradčana, dijela grada sa kojeg "puca" predivan pogled na okolinu.
Na Hradčanima se nalazi Praški dvorac, najveći drevni dvorac na svijetu. U njemu su tokom prošlosti stolovali češki kraljevi, kraljevi Rimskog carstva, biskupi, a danas je to dom predsjednika Češke Republike.
Godine 1918. dvorac postaje dom čehoslovačkog predsjednika, kada je osnovana i Predsjednička garda. Najpoznatije palate unutar dvorca su Stara kraljevska palata, Belvedere (ljetna rezidencija), palata Lobkovic i Nova kraljevska palata.
U tom sklopu posebno je impozantna katedrala svetog Vida, unutar koje se nalazi predivno dekorisana kapelica svetog Vjenceslava, na čijem se jugozapadnom dijelu nalaze vrata koja vode do mjesta gdje se čuvaju nacionalni dragulji, čiji su najznačajniji dijelovi kruna svetog Vjenceslava, plašt za krunisanje, žezlo i "kraljevska jabuka". Vrata su zaštićena sa sedam brava, a ključeve čuva sedam najvažnijih ljudi u državi.
Već pomenuta, Predsjednička garda ima ceremoniju smjene straže, ispred ulaza u palatu, svakih sat vremena od pet do 23 časa, dok se u podne smjena odvija uz fanfare i zastave.
Kada ostanete zadivljeni ljepotom tog kompleksa, spuštanjem niz veliki broj stepenica doći ćete do malih praških ulica, od kojih skoro svaka ima neku svoju priču.
Šetnjom tim ulicama doći ćete do Muzeja Franca Kafke, a prvo što će vam zapasti za oko u dvorištu muzeja je fontana nagih kipova koji mokre po donjem dijelu fontane koja ima oblik Češke. Tik do fontane nalazi se i ploča na kojoj je ispisan broj na koji možete poslati SMS poruku sa imenom osobe koja vam nije draga, a kipovi će to ime "ispisati" po vodi.
Krećući se dalje, očekuje vas još jedna zanimljivost - najuža ulica sa semaforom. Ako je svjetlo crveno, morate sačekati da se stepenicama popnu ili siđu ljudi koji su već krenuli kroz taj uski prolaz. Kada svjetlo na semaforu bude zeleno, to je znak da niko nije "rezervisao" ulicu za sebe.
Nedaleko od ove uličice je Karlov most.
Karlov most je najstariji gradski most, ujedno i najpoznatija gradska znamenitost, a povezuje Stari grad sa drugom obalom Vltave - Malom stranom.
Priča o Karlovom mostu počinje malo prije samog Karlovog mosta. Tik do njega u 12. vijeku izgrađen je Juditin most, prvi kameni most preko Vltave. Ali, Juditin most nije izdržao veliku poplavu 1342. godine i odlučeno je da će se graditi novi. Kamen temeljac položio je kralj Karlo Četvrti, a to je učinio 1357. godine, 9. jula, u pet časova i 31 minutu. Ovaj broj izabran je s razlogom, jer kad poredate sve cifre dobijete niz neparnih brojeva - 1 3 5 7 9 7 5 3 1.
Duž mosta nalazi se 30 spomenika religijske tematike, a posebno mjesto među njima ima statua svetog Ivana Nepomuka. Prema legendi, kralj Vaclav Četvrti sumnjao je u ženinu vjernost i tražio od vikara Ivana da mu otkrije šta je ispovijedila. On je to odbio, nakon čega je mučen i bačen u rijeku baš s Karlovog mosta. Običaj je dodirnuti spomenik i zaželjeti nešto, jer kažu da će se želja ostvariti, a vi ćete se brzo vratiti u Prag.
Šetnjom praškim ulicama doći ćete i do Astronomskog sata.
U srcu istorijskog jezgra Praga, na pročelju stare Gradske vijećnice nalazi se ovaj sat koji se još zove "Orloj", a koji mjeri sve: vrijeme, dane, mjesečeve mijene i horoskop. Njegov gornji dio pokazuje tačno vrijeme i položaj Sunca i Mjeseca, a donji dio prikazuje praznike, horoskopske znakove i radove na polju zavisno od mjeseca u godini. Na svaki puni sat "Orloj" veselo zvoni i kroz dva prozora koja se samo za tu priliku otvaraju, prolazi procesija figurica dvanaestorice apostola. Osim 12 apostola, sat ukrašava i osam figura raspoređenih lijevo i desno od sata i kalendara. Četiri figure pored sata predstavljaju praško srednjovjekovno društvo: sa lijeve strane sata su simboli taštine (Narcis, koji se divi svom odrazu u ogledalu) i trgovine (Jevrejin sa vrećom blaga). Desno su Turčin (podsjeća na tursku invaziju na Centralnu Evropu u 16. i 17. vijeku) i smrt, koja svakog punog sata povlači konopac i zvonjavom oglašava odvođenje grešnika u pakao, a u drugoj ruci drzi pješčanik, podsjetnik na prolaznost vremena i smrtnost živih bića. Ispod sata je kalendar oko kojeg su (s lijeva na desno) istoričar, anđeo, astronom i filozof. Na samom vrhu sata je pijetao, koji kukuriče svaki put kad apostoli završe sa blagoslovom.
Nedaleko od sata su Vaclavske namjesti, trg koji nosi ime zaštitnika tog grada, sv. Vjenceslava, i čijim prostorom, kao čuvar, dominira zgrada Nacionalnog muzeja. Trg posebno impresivno izgleda po noći.
Na dva i po sata vožnje od Praga su Karlove Vari, poznato evropsko, ali i svjetsko odmaralište i banja.
Legenda kaže da je Karlo Četvrti, česki kralj po kome je banja i dobila ime, otkrio izvore mineralne vode prilikom lova na jelena. Tada je još taj prostor bio nenaseljen. Kralj je na tom prostoru imao lovačku kuću i često je dolazio u lov. Prilikom jednog lova, jedan od njegovih pasa goniča bio je ranjen, te je pao u vruću izvorsku vodu. Kako je ostao da leži u toj vodi, njegova je rana zacjeljivala. Karlo je uočio tu promjenu, te je i sam odlučio da isproba djeluje li voda ljekovito i na njegove kosti. Njegovo otkriće rezultiralo je osnivanjem banje.
Danas u Karlovim Varima možete pronaći 64 izvora ljekovite mineralne vode, ali koristi se samo 12 vrućih mineralnih izvora. Najpoznatiji od njih je Vridlo, koji se uzdiže na visinu od 12 metara. Sa 72 °C on je i najtopliji. Izvori se međusobno razlikuju temperaturom koja se kreće od 38° do 63°C, te u ponekim sastojcima. Voda se pije odmah kod izvora, iz posebnih keramičkih lončića. Uglavnom se pije ujutro kada je zeludac prazan, kako bi ljekovita svojstva mogla imati veći efekat. Grad je poznat po filmskom festivalu, po hotelu "Pup" u kome se održava izbor najljepše djevojke Češke, kao i po rakiji beherovki. Trinaesti izvor je izvor poznate rakije beherovke, travarice dr Davida Behera, koja je dragocjeni suvenir iz Karlovih Vari. Prelijepe raskošne zgrade u pastelnim bojama, parkovi, rijeka, pozorište, opera, česke oblande, suveniri, turisti iz bukvalno cijelog svijeta čine Karlove Vari rajem na zemlji.
I za kraj, Prag je bajkovit grad. Sve te crkve, mostovi i kule kao da su istrgnuti iz prošlosti i zalijepljeni u današnje vrijeme, a kao da je klesan od jedne ruke.
"Đenerali arena"
U Pragu turisti mogu vidjeti i veliki fudbalski stadion koji je upisan i u Ginisovu knjigu rekorda.
Stadion se danas zove "Đenerali arena", a nekada se zvao "AXA arena", i domaći je teren fudbalskog kluba Sparta Prag, a vrlo često je i domaći teren češke reprezentacije. Prvobitni naziv te arene bio je "Stadion Letna", potom "Tojota arena", a zatim "AXA arena", a sada se zove "Đenerali arena".
Prvi stadion koji je na tom mjestu bio izgrađen otvoren je 1921. godine. Današnji stadion izgrađen je 1969, a rekonstruisan 1994. godine. Danas je kapacitet stadiona 20.854 gledalaca.
Beherovka - eliksir mladosti
U šetnji kroz Karlove Vari i obilasku izvora ljekovite vode možete da čujete priču o rakiji beherovki za koju Česi tvrde da liječi tijelo i dušu.
Ljekovita rakija dobila je naziv po apotekaru i njenom tvorcu Beheru. U želji da pronađe eliksir vječite mladosti, on je prije 200 godina napravio ovaj čudesni napitak. Poznato je samo da se pravi od 21 vrste biljaka i ljekovite banjske vode, a način pripreme je strogo čuvana tajna koju znaju samo glavni tehnolog i direktor fabrike. Jednom nedjeljno čovjek od povjerenja se zaključava u određenu prostoriju i od 350 kilograma ljekovitog bilja priprema glavnu smjesu beherovke, što je dovoljno za sedmičnu proizvodnju pića.
Rasplesana kuća
Rasplesana kuća je nadimak koji je dat zgradi Osiguravajućeg društva "Nationale Nederlanden" u centru Praga. Zgradu je projektovao arhitekta Vlado Milunić u saradnji sa kanadskim arhitektom Frankom Gehriom na slobodnom dijelu obale rijeke gdje su tokom Drugog svjetskog rata nalazila zgrada koja je uništena u bombardovanju Praga 1945. godine.
Sama zgrada dizajnirana je 1992. godine, a izgrađena je tokom 1996. Izvorno nazvana "Fred and Ginger" (po Fredu Asteru i Džindžer Rodžers - čuvenom plesnom paru) zgrada se uzdiže između baroknih, gotičkih i art građevina po kojima je Prag poznat.
Pivo
U Pragu, ali i u cijeloj Českoj, nacionalno piće je pivo. Od 480 vrsta tog pića od hmelja teško je iz prvog pokušaja zaključiti koja je vrsta najbolja, pa turisti pustolovnog duha rado svojim nepcima priušte višednevno iskušavanje raznih krigli ispunjenih Pilsner urquellom, Staropramenom ili Budweiserom. Česi će vam odmah objasniti da je grijeh ne piti pivo u Pragu, što dokazuje i činjenica da je u kafićima i pivnicama to piće jeftinije čak i od vode ili kafe. Oni kojima su i mala piva, od "samo" pola litre, prevelik teret nakon kojega će teško poći u razgledavanje čudesnoga grada, preostaje da se osvježe čašicom rakije beherovke, ali ako ste u Pragu kada je hladno, dobro dođe i piće od ruma - grog, koje je odlično za zagrijavanje, jer zaista grije.
Zanimljivosti
- U Pragu, odnosno u cijeloj Češkoj, žene na porodiljskom odsustvu mogu biti četiri godine, a za to vrijeme mjesečno dobijaju 300 evra.
- Svake godine u češkoj prijestonici bude popijeno 168 litara piva po glavi stanovnika. U ispijanju tog pića zdušno im pomažu turisti koji dolaze da degustiraju neke od 480 vrsta tog pića od hmelja.
- Pored svih crkvi i katedrala, u Češkoj se samo 25 odsto stanovništava izjasnilo da su vjernici, dok je veći procenat rezervisan za ateiste.
- Od 1992. godine stari dio Praga uvršten je u UNESCO-ovu listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao divan primjer razvoja evropskog grada od 11. do 18. vijeka.