BEOGRAD - Titanik, najveći putnički brod na svijetu udario je u ledeni brijeg 14. aprila 1912. u 23.40, a potonuo za manje od tri sata, 15. aprila kasno noću.
Tom prilikom poginulo je 1.514 osoba.
Titanik je bio drugi od tri putnička broda, za koje se vjerovalo da će dominirati prekookeanskim putničkim saobraćajem. Bio je vlasništvo kompanije Vajt Star Lajn, a izgrađen je u brodogradilištu Narland i Volf u Belfastu, Alster, odnosno Sjeverna Irska.
Gradnja je započela 1909. godine. Brod porinut u more 31. maja 1911, bio je dugačak 269, a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 56.000 tona.
Maksimalna brzina bila je do 25 čvorova, imao je 46.000 konjskih snaga. Kapetan Titanika bio je Eduard Smit, koji je prethodno putovao Severnoatlantskim vodama 26 godina i poslije tog putovanja trebalo je da ode u penziju, nakon čak 46 godina službe.
Na prvoj plovidbi od Sautemptona u Engleskoj do Njujorka, Titanik je usred Atlantika naletio na ledeni brijeg koji mu je oštetio trup. Od 2.223 putnika i članova posade spaseno je manje od trećine - 710.
Podaci o više od 1.500 stradalih govore da je nekoliko desetina njih bilo iz današnje Hrvatske, BiH i Slovenije. Među njima je i 19 pečalbara iz Like, najviše iz sela u okolini Gospića i Gračaca, čija su imena na spisku stradalih putnika u trećoj, sirotinjskoj, klasi broda.
Uspjelo je da se spase samo njih četvoro, a Nikola Lulić iz sela Konjsko Brdo u Lici, koji se tada iz rodnog kraja vraćao u SAD, umro je u Jugoslaviji sredinom šezdesetih godina.
Posebna zanimljivost vezana za naše krajeve, kad je Titanik u pitanju, jeste predanje, koje postoji među karlovačkim vinarima, da se, između ostalih, uz mnoga druga pića i vina iz najpoznatijih francuskih i italijanskih podruma na vinskoj karti luksuzne klase broda nalazilo i dezertno vino "Auspruh", pravljeno u Sremskim Karlovcima.
Melvina Di, posljednja preživjela putnica, koja je kao dvomjesečna beba spasena u čamcu, umrla je 2009. u Engleskoj, u 97. godini.
Zbog divljih lovaca na potonule brodove, vlasti SAD, Kanade, Velike Britanije i Francuske dogovorile su se 2004. godine da će se ostaci Titanika čuvati netaknuti i tu lokaciju zaštitili kao Muzej na otvorenom.
U Belfastu je 31. maja 2011, 100 godina od porinuća broda, obilježeno vjerskim službama i otvaranjem izložbe sa preko 500 predmeta sa broda.
Na tom mjestu će uskoro biti otvorena turistička atrakcija - Titanik tematski centar. U glavnom gradu Sjeverne Irske predviđaju da će centar, u kojem su muzej i hala za vjenčanje i gala događanja, doprinijeti razvoju turizma.
Aprila 2012, kada se navršava stogodišnjica potonuća Titanika, prekookeanski putnički brod Balmoral, na kojem će biti i članovi porodica žrtava brodoloma, krenuće na krstarenje istom rutom kojom je plovio legendarni parobrod.
Balmoral će isploviti iz Sautemptona, na jugu Engleske, pa će pristati prvo u Šerburu, na sjeveru Francuske i Kobu na jugu Irske, saopštila je ranije kompanije "Majls Morgan travel".
U noći između 14. i 15. aprila stići će i do mjesta na kojem je Titanik 100 godina ranije udario u santu. U pomen na žrtve brodoloma biće održana ceremonija, a brod će zatim nastaviti putovanje prema njujorškoj luci.
O Titaniku je 1997. snimljen film koji je iduće godine dobio čak 11 Oskara. Film se 27. marta ove godine pojavio u novom izdanju, konvertovan u 3D. Film "Titanik'' je zaradio oko dvije milijarde dolara na svjetskim blagajnama.
Očekuje se početak prikazivanje serije "Titanik - krv i čelik", u 12 nastavaka, koja je krajem prošlog ljeta, u italijansko-irskoj produkciji, snimana u Kragujevcu, a potom u Beogradu i Dablinu.
Za snimanje serije je samo iz Kragujevca bilo angažovano oko 1.200 statista.
Početkom aprila u Muzeju Nacionalne geografije biće otvorena izložba pod nazivom "Titanik: 100 godina opsesije".
Izložba će u Vašingtonu trajati tri mjeseca, a u fokusu će biti rad Roberta Balarda, jednog od vođa tima koji je otkrio olupine ovog broda 1985. godine, i Džejmsa Kamerona koji je režirao istoimeni film.
Tokom aprila, brojne televizijske stanice emitovaće specijalne programe, dokumentarce i priče o brodu, uključujući i dokumentarac televizije "Histori" o mapiranju ostataka olupine broda.
Američki stručnjaci kompletirali su nedavno mapu ostataka olupine broda, za koju se nadaju da će im pomoći da nađu nove dokaze o tome šta se zaista desilo u noći prije 100 godina kada se brod nasukao na ledeni brijeg, potonuo na dno sjevernog Atlantika i postao legenda.
Mapiranje je počelo u ljeto 2010. godine, a ispitivanja su vršili stručnjaci sa instituta iz Masačusetsa i Kalifornije. U poduhvatu je učestvovala i kablovska televizija "Histori" koja će i emitovati emisiju o mapiranju i brodu na stogodišnjicu potonuća Titanika, 15. aprila.