Nakon sad već istorijskog Arapskog proljeća, Tunis je jedna nova, ali podjednako i ona stara država. Narod je svrgnuo predsjednika Zine el Abidine Ben Alija, a na vlast je došla Enahda, islamski orijentisana stranka.
Njen uspon proizvod je demokratije, reći će vam u Tunisu.
Ubrzo po dolasku u glavni grad dobićete utisak da ste u nekom od evropskih mediteranskih gradova.
Istina, zbog vojske i bodljikave žice pored Ministarstva unutarašnjih poslova Tunisa, mnogima se javi neka vrsta nelagode, ali i to se zaboravlja kada vidite upečatljivu arhitekturu kosmopolitskog Tunisa s jedne strane i asocijacija na Pariz sa druge strane, vedri ljudi i nebrojene atrakcije koje se nude na tuniskoj medini, gdje je cjenkanje obavezno.
Bivša francuska kolonija: Iako je službeni jezik Tunisa arapski, s obzirom na to da je Tunis bivša francuska kolonija, većina stanovništva govori i francuski, koji je i obavezan predmet u školama. Zbog velikog broja turista, neki znaju i njemački, italijanski i engleski.
Zanimljivo je da u zemlji gotovo da i nema semafora, pogotovo u ruralnim dijelovima. Njihovu funkciju preuzeli su kružni tokovi. Saobraćajna policija se nalazi na svakom koraku, a zanimljivo je da se s njima, kao i s uličnim trgovcima, možete cjenkati oko kazne.
Kultura bakšiša: U Tunisu vlada kultura bakšiša. Bakšiš (napojnica) nije obavezan, ali je očekivan. Tunišani rade sve da se turizam vrati u njihovu zemlju nakon revolucije i može se reći da su uspjeli u tome. Već je zaboravljeno da je Tunis rodno mjesto Arapskog proljeća, jer je ostao poprilično liberalan. Plavuše su i dalje boginje u ovoj zemlji i zasigurno će u svakoj situaciji bolje proći od brineta i crnki. Tunis je jedna netipčna arapska, muslimanska zemlja, i to iz više razloga. Za razliku od većine arapskih zemalja, petak nije neradni dan, već nedjelja.
Podstiču emancipaciju žena: Ono što bi vas još moglo pozitivno iznenaditi što se Tunisa tiče jeste da je to jedina od svih arapskih i muslimanskih zemalja koja podstiče emancipaciju žena. Žene i muškarci koji rade isti posao jednako su plaćeni, a žena koja ima djecu može odabrati da radi 50 odsto radnog vremena, i za to dobija 70 odsto plate.
Takođe, više od 50 odsto studenata u Tunisu čine žene. Edukacija je veoma bitna, pa tako gotovo svako malo selo ima školu, a državni fakulteti su besplatni. Zvanje profesora se cijeni, pa u poređenju s ostalim zanimanjima nastavnici imaju i bolje plate.
Turisti ipak ne bi smjeli zaboraviti da se nalaze u zemlji u kojoj je većinsko stanovništvo muslimansko pa treba poštovati i lokalne običaje, posebno za vrijeme ramazana.
Ponesite toalet papir i šešir: Ono što je još bitno spomenuti ako se spremate za posjetu Tunisu jest da ćete vrlo rijetko naići na toaletni papir. Zato uvijek i svugdje nosite svoj jer, naime, Tunišani ne koriste papir nego male tuševe.
Prije nego što krenete u Tunis, imajte na umu da je najopasnija stvar u toj zemlji sunce.
Stoga su šešir i zaštitni faktor obavezni, bilo da jašete na devama u Douzu, šetate pitoresknim gradićem Sidi Bou-Said, koji će vas šarmirati na prvi pogled, kupujete po medini u Tunisu, razgledate ostatke Kartagine, amfiteatar u El Jemu, kulisu na kojoj su e snimani "Ratovi zvijezda" ili se sunčate na jednoj od brojnih pješčanih plaža u popularnom Hamametu.
Država Tunis
Površina: 163.610 km²
Broj stanovnika: 10.126.300
Glavni grad: Tunis
Klima: Sastoji se od sedam različitih bioklimatskih zona
Vodu obavezno kupite
Vodu u Tunisu ljudima iz Evrope nije preporučljivo piti, jer nisu naviknuti na takvu vodu. Tako da se voda tamo kupuje, može se kupiti na recepciji hotela ili u trgovini. Na recepciji se dobije voda u staklenoj boci. Mnogo je jeftinije kupiti vodu u trgovini pa je prošvercati u hotel (voda i hrana se ne smiju unositi u hotel izvana, ali ko ima dovoljno veliku torbu, može sve). Ni voće nije preporučljivo jesti, jedino oguljeno, jer su problem velikog broja turista koji su došli u Tunis bile razne crijevne viroze.