Povišen nivo holesterola često ne izaziva nikakve simptome, ali dugoročno može povećati rizik od bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga je, osim redovne kontrolе vrijednosti u krvi, važno obratiti pažnju i na svakodnevnu ishranu.
Ukratko:
- Povišen holesterol često ne izaziva simptome, ali može povećati rizik od bolesti srca i krvnih žila.
- Posebno treba ograničiti hranu bogatu zasićenim i transmastima.
- Češće birajte povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, orašaste plodove i ribu.
To ne znači da osobe s povišenim holesterolom moraju iz jelovnika izbaciti veliki broj namirnica. Mnogo je važnije ograničiti unos hrane bogate zasićenim i transmastima, posebno ako se konzumira često i u većim količinama.
Masno meso i prerađevine
Masniji komadi crvenog mesa, kobasice, salame, slanina i druge mesne prerađevine mogu sadržavati značajne količine zasićenih masti.
Njihovu konzumaciju zato je dobro ograničiti, a češće birati nemasnije komade mesa, ribu, perad bez kože te biljne izvore proteina poput graha, leće i slanutka.
Poseban problem mogu predstavljati prerađevine jer, osim zasićenih masti, često sadrže i velike količine soli.
Punomasni mliječni proizvodi
Punomasno mlijeko, masniji sirevi, vrhnje, maslac i drugi mliječni proizvodi s visokim udjelom masti mogu biti značajan izvor zasićenih masti.
To ne znači da ih treba potpuno izbaciti. Osobe koje imaju povišen holesterol mogu, u dogovoru s ljekarom ili nutricionistom, birati proizvode s manjim udjelom masti i voditi računa o ukupnoj količini koju konzumiraju.
Pržena i industrijski pripremljena hrana
Pomfrit, prženo tijesto, određeni pekarski proizvodi, gotova jela i brojni proizvodi iz kategorije brze hrane mogu sadržavati velike količine zasićenih masti, a neki proizvodi mogu sadržavati i industrijske transmasne kiseline.
Problem nije samo jedna namirnica, već obrazac prehrane u kojem se ovakva hrana često nalazi na jelovniku.
Umjesto prženja, bolji izbor može biti kuhanje, pečenje ili priprema hrane na pari, uz korištenje umjerene količine kvalitetnih biljnih ulja.
Slatkiši i pekarski proizvodi
Kolači, keksi, kroasani, lisnata tijesta i slični proizvodi često sadrže kombinaciju zasićenih masti, šećera i velikog broja kalorija.
Iako šećer sam po sebi nije kolesterol, prehrana bogata dodanim šećerima i kalorijama može nepovoljno utjecati na nivo triglicerida i cjelokupno zdravlje srca.
Zato je bolje da ovakva hrana bude povremeni izbor, a da veći dio prehrane čine povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i riba, prenosi Klix.
Možda vas zanima:
Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.