Zdravlje

Kada antibiotici prestanu da djeluju čovječanstvu prijeti katastrofa

Kada antibiotici prestanu da djeluju čovječanstvu prijeti katastrofa
Foto: Ilustracija | Kada antibiotici prestanu da djeluju čovječanstvu prijeti katastrofa
N.N.

Sigurno nikada niste čuli za antivitamine, ali oni su poznati nauci još od 1930. godine, ali pod drugačijim imenom.

Ser Edvard Melanbi prvi je u istoriji koji je identifikovao antivitamine, ali pod drugačijim imenom. On ih je nazvao "toksamini", a rade upravo ono kako im ime i zvuči - spriječavaju vitamine da obavljaju svoj posao.

Naučnici već dugo upozoravaju da se čovječanstvo bliži kraju ere antibiotika jer ih uzimamo u tolikoj mjeri da je većina bakterija sada na njih rezistentna. Zbog toga, naučnici panično tragaju za novim rješenjem prije nego što dođe do potpune katastrofe, a trenutno su usredsređeni na antivitamine, za koje se nadaju da će moći da zamjene antibiotike u liječenju bakterijskih infekcija.

Međutim, prvi korak mora da bude da naučnici otkriju kako antivitamini zapravo rade. Recimo, antivitamin koji poništava dejstvo vitamina B1 razlikuje se od vitamina za samo jedan atom, i to naizgled nevažan. Naučnici sa univerziteta Getingen nedavno su objavili istraživački rad u časopisu Nature Chemical Biology pod nazivom "Structural basis for antibiotic action of the B1 antivitamin 2′-methoxy-thiamine".

Tu studiju predvodi dr Kai Titman u saradnji sa Bert De Groot’s Computational Biomolecular Dynamics Group, ali i sa naučnicima iz Teksasa sa univerziteta Texas A&M.

U radu se navodi da se antivitamin B1 stvara prirodnim putem, a stvara ga bakterija dok pokušava da pobije svoju konkurenciju među bakterijama. Kritični atom koji stvara antivetamin B1 stvara se na naizgled nevažnom mjestu, što dodatno zbunjuje naučnike, koji sada pokušavaju da otkriju kako to jedan jedini atom može da radi tako efikasno, pa sada proučavaju interakciju između vitamina i antivitamina B1 na nivou atoma.

"Samo jedan atom viška u antivitaminu ponaša se kao zrno pijeska u kompleksnom sistemu zupčanika, a kao što znamo, u takvim sistemima i jedno zrnce pijeska može da dovede do potpunog kolapsa", kaže Kai Titman.

Ono što je značajno u cijelom otkriću je činjenica da, iako antivitamin B1 sprečava vitamin B1 da funkcioniše u bakteriji, ne miješa se u posao tog vitamina u ljudskom tijelu. Upravo zato naučnici se nadaju da će antivitamini moći da se u budućnosti koriste za ciljanje i neutralizovanje patogena, a da se pritom ne naškodi pacijentu.

Antivitamini ne utiču na ljude jer ljudski proteini se ili ne vezuju za antivitamin ili se vezuju na takav način da antivitamin ne može da im naškodi.

Inače, antivitamini se već određeno vrijeme i koriste u razvoju antibiotika ali i antiproliferativnih lijekova poput prontozila ili aminopterina. Takođe, u medicini se već upotrebljavaju određeni antivitamini poput B12, B9 i K.

(Žena blic)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije