Zapadnjačka, industrijska ishrana značajno manjka u vlaknima i čini se iz temelja mijenja način na koji naša crijeva vare biljnu materiju.
Naučnici istražuju da li broj mikroba koji mogu da razgrađuju biljna vlakna opadaju zbog načina ishrane.
Uprkos tome što su voće i povrće ključan dio čovječje ishrane, naučnici sve bolje razumiju kako naša tijela razlažu najrasprostranjenije organsko jedinjenje na planeti – celulozu.
Nova studija međunarodnog tima stručnjaka otkrila je prethodno nepoznate mikrobe koji se kriju u crijevima i sposobni su da razlažu celulozu.
Decenijama se pretpostavljalo da ljudi ne mogu da razgrađuju celulozu, kao što su za to sposobne krave, konji, ovce i drugi sisari. Tek je 2003. godine u ljudskim crevima otkrivena bakterija koja vari ova vlakna.
Na osnovu gena te bakterije, naučnici su krenuli u potragu za drugim poput nje. Iscrpna analiza fekalnih uzoraka testirala je crijevne mikrobiome ljudi iz različitih djelova svijeta i istorijskih perioda.
Naša crijeva, ispostavilo se, posjeduju nekoliko vrsta mikroba koji se hrane celulozom, a koji do sada nisu otkriveni.
Sva tri mikroba pripadaju rodu ruminococcus i posjeduju gene povezane za razlaganjem celuloze, prenosi RTCG.
U fekalnim uzorcima lovaca-sakupljača, ruralne populacije i drevnih ljudi (koji su živjeli prije 1.000 i 2.000 godina) ova tri mikroba nalaze se u izobilju.
U populaciji modernih, industrijalizovanih društava, međutim, istih mikrova ima mnogo manje.
"Ovi nalazi impliciraju pad broja ovih vrsta u ljudskim crijevima, najvjerovatnije uzrokovanog prelasku na zapadnjačke životne navike i ishranu", navode autori studije, predvođene mikrobiologom Sarom Morais za Univerziteta "Ben Gurion" u Izraelu.
Moguće je, kako kažu, da ukoliko su mikrobi reda ruminococcus lišeni biljnih vlakana – njihov broj u crijevima će opadati. Naučnici strahuju da smanjenje broja ovih vrsta doprinosi slabijem metaboličkom zdravlju modernih, ubranih ljudi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.