Postoji trenutak, tih i gotovo neprimjetan, kada dijete odluči da progovori. Ne dešava se uz buku. Dešava se onda kada tišina postane preteška, kada misli postanu preglasne i kada neko mali sakupi hrabrost da napiše prvu poruku ili okrene broj.
Sa druge strane te linije, u Banjaluci, neko čeka, spreman da sasluša. Ta linija zove se "Plavi telefon".
"Plavi telefon": Jedina linija te vrste u Bosni i Hercegovini
"Plavi telefon" je savjetodavna linija za djecu, mlade i roditelje koju je Udruženje "Nova generacija" pokrenulo 2013. godine.
Anonimna je, besplatna iz cijele Bosne i Hercegovine i, važno je reći, jedina linija te vrste u zemlji.
Djeca i mladi mogu da se jave telefonom ili kroz elektronsko savjetovanje: porukom, mejlom, četom. Na liniji radi četvoro psihologa sa dugogodišnjim iskustvom.
Od početka rada do danas, savjetnici su odgovorili na više od 73.000 poziva i preko 11.000 upita, a nadležnim institucijama uputili su više od 350 prijava sumnje na nasilje i suicid.
Iza svakog od tih brojeva stoji po jedno dijete.
Šta govori presjek rada "Plavog telefona"
Presjek rada linije za prva četiri mjeseca ove godine otkriva nešto što svi znamo da vrijedi.
Djeca se sve češće javljaju porukom. Broj čet razgovora porastao je za gotovo 41 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Biraju pisanu riječ, jer im daje tišinu i sigurnost da kažu ono što naglas još ne mogu.
Mijenja se, međutim, i sadržaj tih razgovora: sve je više onih koji se javljaju s konkretnim, ozbiljnim problemom. Najviše ih muči mentalno zdravlje - strah, anksioznost, usamljenost, a kod nekih i pomisao da bi bilo lakše da ih nema.
Ta tema danas čini gotovo trećinu svih razgovora.
I još jedan podatak traži pažnju. Broj prijava sumnje na nasilje i suicid porastao je sa 12 na 30 - povećanje od 150 odsto. Na prvi pogled zabrinjavajuće. Ali savjetnici ga čitaju i kao dobar znak: djeca sve više vjeruju da će, kada se jave, zaista biti zaštićena. Povjerenje se gradi godinama, jedan po jedan razgovor.
Jedan dan na "Plavom telefonu"
Savjetnica na "Plavom telefonu" Maja Kovačević ispričala je kako se jednog dana javila sedamnaestogodišnjakinja: "Godinama je nešto teško nosila sama, ubijeđena da je sama kriva za to, i nikada to nikome nije rekla, ni porodici, nikome."
Maja je prije svega napravila siguran prostor: saslušala je djevojku, rekla joj da je hrabra i da ništa od onoga kroz šta je prošla nije njena krivica.
"Negdje u tom razgovoru napisala mi je rečenicu koju ću dugo pamtiti. Napisala je: 'Imam osjećaj da me je prvi put u životu neko čuo i razumio.' Nije dobila čarobni lijek te večeri. Dobila je nešto jednako važno, osjećaj da nije sama i da postoji mjesto kojem se uvijek može vratiti", pojasnila je Maja.
Upravo to "Plavi telefon" radi, svakog radnog dana, već više od deset godina.
Kako podržati "Plavi telefon"
A radi to kao jedina linija takve vrste u Bosni i Hercegovini. To znači nešto vrlo konkretno: kada ovog telefona ne bi bilo, mnoga djeca ne bi imala kome da se jave.
Ali postoji i nešto što danas ne možemo: "Plavi telefon" trenutno radi svakim radnim danom do 17 časova, što znači da poziv koji stigne kasnije ostane propušten, a iza svakog propuštenog poziva je dijete koje se nije imalo kome javiti.
Uz dovoljnu podršku, mogli bismo produžiti radno vrijeme linije i smanjiti broj takvih poziva.
Zato je ovo i poziv, nježan, ali iskren. Pričajte o "Plavom telefonu". Podijelite njegov broj sa djecom, roditeljima, nastavnicima; nikada ne znate kome će baš ta informacija zatrebati.
A ako želite da stanete iza ove linije i konkretno, to možete učiniti kroz platformu "Štit nove generacije", gdje i pojedinci i kompanije mogu postati "Zaštitnici djece" i pomoći da glas sa druge strane linije nikada ne utihne.
Jer svako dijete koje sakupi hrabrost da progovori zaslužuje da sa druge strane neko podigne slušalicu.
