Prije vremenskih prognoza na televiziji, internetu i mobilnim telefonima, naši naši preci su se oslanjali na prirodu kako bi procijenili kakvo ih vrijeme očekuje.
Posmatrali su oblake, ponašanje životinja, vjetar, izgled neba, ali i promjene u vazduhu a takvo znanje se prenosilo s generacije na generaciju.
Mnogi od tih znakova i danas se mogu čuti u razgovorima starijih ljudi.
Iako nisu imali savremene meteorološke uređaje, pažljivo su pratili okolinu i na osnovu dugogodišnjeg iskustva pokušavali predvidjeti kišu, snijeg, vjetar ili dolazak ljepšeg vremena.
Oblaci su bili jedan od prvih znakova promjene vremena
Jedan od najpoznatijih načina predviđanja vremena bilo je posmatranje neba. Naši stari su obraćali pažnju na boju, oblik i kretanje oblaka.
Tamni, niski oblaci često su se povezivali sa dolaskom kiše, dok su visoki, tanki oblaci koji postepeno prekrivaju nebo mogli ukazivati na promjenu vremena u narednim satima.
Posebno se pratilo da li se oblaci brzo kreću i iz kojeg pravca dolaze, jer su takve promjene mogle nagovijestiti dolazak vjetra i padavina.
Ponašanje lastavica ili mrava
Na selu su ljudi često posmatrali ponašanje životinja kako bi procijenili kakvo vrijeme dolazi.
Kada bi lastavice letjele nisko iznad zemlje, vjerovalo se da se približava kiša. Ovakvo vjerovanje ima i prirodno objašnjenje, jer insekti tokom promjena atmosferskih uslova često lete niže, pa ih ptice prate.
Obraćala se pažnja i na mrave. Kada bi pojačano prenosili hranu ili zatvarali ulaze u mravinjake, pojedini su to smatrali najavom kišnog perioda.
Vjetar je mnogo otkrivao
Pravac i jačina vjetra bili su važni za procjenu vremenskih prilika, posebno u seoskim domaćinstvima i među ljudima koji su se bavili poljoprivredom.
Naši stari su pratili odakle vjetar dolazi, koliko dugo traje i da li donosi topliji ili hladniji vazduh.
Nagla promjena pravca vjetra, posebno uz pojavu tamnih oblaka, često se povezivala sa dolaskom kiše ili nevremena. Hladan vjetar sa sjevera smatrao se najavom zahlađenja, dok je južni vjetar često povezivan sa toplijim vremenom.
Rosa ujutru i izgled neba predveče
I jutarnja rosa bila je jedan od znakova na koje su ljudi obraćali pažnju.
Prema narodnom vjerovanju, obilna rosa ujutru najavljivala je lijep i sunčan dan, dok je izostanak rose ponekad povezivan sa promjenom vremena.
Posmatralo se i nebo pred zalazak sunca. Crvenkasto nebo uveče često se smatralo znakom lijepog vremena narednog dana, dok se jutarnje crvenilo povezivalo sa mogućnošću pogoršanja vremenskih prilika.
Bolovi u kostima i zglobovima kao najava kiše
Jedno od najpoznatijih narodnih vjerovanja jeste da pojedini ljudi mogu osjetiti promjenu vremena kroz bolove u kostima, zglobovima ili stare povrede.
Stariji ljudi često su govorili da ih bole koljena ili ruke kada se približava kiša ili zahlađenje.
Promjene atmosferskog pritiska i temperature kod nekih osoba zaista mogu uticati na doživljaj bolova, mada takvi simptomi nisu pouzdan način predviđanja vremena.
Narodna vjerovanja nisu uvijek bila tačna
Iako su mnogi od ovih znakova nastali na osnovu dugogodišnjeg posmatranja prirode, ne treba ih smatrati sigurnom vremenskom prognozom.
Ponašanje životinja, izgled oblaka, vjetar i druge prirodne pojave mogu ukazivati na promjene atmosferskih uslova, ali ne mogu zamijeniti savremena meteorološka mjerenja i prognoze.
Ipak, običaji i vjerovanja naših starih ostali su zanimljiv dio tradicije. U vremenu kada je vremensku prognozu moguće provjeriti za nekoliko sekundi, podsjećaju nas na to koliko su ljudi nekada bili povezani sa prirodom i koliko su pažljivo pratili sve što se oko njih dešava.