Život

Riđokosi su posebni

Riđokosi su posebni
Foto: N.N. | Riđokosi su posebni
N.N.

​Tek dva odsto populacije je riđokoso, a to je oko 140 miliona ljudi. Najviše ih ima u Škotskoj - čak 13 odsto, a potom slijedi Irska sa 10 odsto. Riđokosi nisu samo zanimljivi običnim ljudima zbog svoje pojave, nego su i predmet posebne naučne znatiželje.

Dok se ranije mislilo da samo jedan gen kontroliše da li će neko imati riđu kosu ili ne, nova studija je dala neka nova otkrića.

U studiji koju opisuju kao najveću genetsku studiju o boji ljudske kose, naučnici sa Univerziteta u Edinburgu analizirali su DNK skoro 350.000 ljudi, poredeći DNK riđokosih sa DNK ljudi koji imaju plavu, smeđu i crnu kosu.

Ranije su stručnjaci mislili da MC1R gen određuje hoće li osoba biti riđokosa, međutim kada su uporedili DNK naučnici su utvrdili da postoji osam genetskih razlika između riđokosih i ostalih, koje ranije nisu primijetili.

Te ranije studije su pokazale da riđokosi nasljeđuju dvije verzije MC1R gena, po jedan od bioloških roditelja. Međutim, nema svako ko ima dvije verzije ovog gena automatski riđu kosu.

Kada su pažljivije pogledali funkcije novootkrivenih genetskih varijacija, istraživači su došli do zaključka da neki od njih mogu da odrede da li će gen MC1R biti uključen ili isključen.

Drugim riječima, ovaj gen sam po sebi ne znači ništa jer druge genetske varijacije određuju hoće li on biti uključen i hoće li osoba imati "vatrenu" kosu.

Osim ovog otkrića, naučnici su utvrdili i da je skoro 200 gena povezano sa plavom i smeđom kosom. Jedno od neobičnijih otkrića je činjenica da mnoge od ovih genetskih razlika utiču na teksturu prije nego na boju kose.

Varijacija gena takođe dolazi u paketu i s većim rizikom za određene bolesti, te je dobro poznata sklonost crvenokosih melanomu, najsmrtonosnijem obliku raka kože. Veći rizik od razvijanja raka postoji zbog tanje kože i osjetljivosti na ultraljubičasto zračenje, i to čak dva i po puta više u odnosu na druge ljude.

Otkrivena je i određena povezanost njih i Parkinsonove bolesti. U studiji s miševima zapaženo je da glodavci koji imaju ovaj gen proizvode manje transmitera dopamina u regiji mozga odgovornoj za kretanje. Zato je vjerovatnije da će izazvati oštećenje nervnih ćelija koje proizvode dopamin.

Parkinsonova bolest se javlja kad te ćelije počnu odumirati, što dovodi do nedostatka dopamina. Istraživanje bi možda moglo ukazati na smjer novog načina liječenja od Parkinsonove bolesti. Iako su neki odbacili zaključke studije, jer je ista rađena samo na miševima, vjerovatno će se raditi dalja istraživanja. Tako će se dodatno provjeriti veza između nedostatka dopamina, riđokosih ljudi i Parkinsonove bolesti.

Ono što je zanimljivo jeste da crvenokosi ne sive kad sijede. Umjesto toga, crveni pigment duže se zadržava u kosi, a kad konačno izblijedi, vlasi ne postaju sive, nego prelaze u srebrnoroze nijanse.

Zanimljivo je i da riđokosi imaju manje vlasi od svih drugih boja: oko 90.000, u poređenju sa 110.000 kod plavokosih i 140.000 vlasi koliko imaju brinete. Pa ipak, crvena je vlas deblja, pa se često čini kako crvenokosi imaju dosta kose.

ZANIMLJIVOSTI

*Riđu kosu u kombinaciji sa plavim očima ima samo jedan odsto svjetske populacije. To je najrjeđa kombinacija na svijetu.

*Zbog MC1R gena prilikom operacije riđokosim ljudima je potrebno oko 20 odsto više anestezije nego ljudima sa drugom bojom kose.

*Njihovo tijelo brže mijenja temperaturu i zato su osjetljiviji na toplotne promjene.

*Hitler je iz nekog suludog razloga zabranjivao brakove između riđokosih ljudi.

*Crvenokosi mnogo bolje podnose ljutu hranu od ostalih.

*Grci su smatrali da riđokosi ljudi kad umru postaju vampiri.

*U srednjem vijeku crvenokose žene su često spaljivane kao vještice.

*Lilit je mesopotamijski ženski demon noći koji uzima oblik crvenokose žene i sa muškarcima ima odnos dok oni spavaju. Spominju je i kao prvu Adamovu ženu, koja je izašla iz raja.

*U Rimu su robovi s takvom kosom bili skuplji jer su bili rijetki.

*Oni sami stvaraju vitamin D u svom tijelu, stoga im nije potrebno mnogo svjetla.

*Crveni gen u njihovoj kosi je toliko jak da se prilično teško odstranjuje pri farbanju u neku drugu boju.

*Riđokosi imaju osjetljivije zube.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije