Život

Pratite nas na Google news

Staro groblje priča priču o sanskim Jevrejima

Staro groblje priča priču o sanskim Jevrejima
Foto: N.N. | Staro groblje priča priču o sanskim Jevrejima
Zlatan Čekić

SANSKI MOST - Na širem području općine Sanski Most mnoštvo je spomenika materijalne kulture koji svjedoče o životu i prisustvu različitih naroda i civilizacija na ovim prostorima.

Na lokalitetima Šušnjar i Greda, na udaljenosti od svega nekoliko stotina metara vazdušne linije, nalazi se muslimansko mezarje, te katoličko i pravoslavno groblje, ali je manje poznato da je na ovome mjestu smješteno i židovsko groblje, koje se čisti i uređuje nekoliko puta godišnje. 

Radnici lokalnog komunalnog preduzeća, koji vode brigu o ovim vječnim počivalištima, očistili su prije nekoliko dana ovaj prostor, pa su nakon uklanjanja vegetacije postali vidljivi spomenici sanskim Jevrejima. 

Od završetka Drugog svjetskog rata pripadnika ovog naroda nema u Sanskom Mostu, ali ni u drugim gradovima na području Unsko-sanskog kantona. 

Oni koji su preživjeli fašistički teror i deportaciju u logore u Drugom svjetskom ratu odselili su u veće gradove u BiH ili u novostvorenu državu Izrael. 

Sanski književnik i publicista Amir Talić ističe kako nam istorijski podaci govore da su prvi Jevreji u Sanski Most doselili 1885. godine. 

"Tada je u dolinu Sane došlo šest Jevreja Sefarda i time je započelo njihovo doseljavanje. Do porasta njihove brojnosti dolazi već od 1879. godine, jer iz slavenskih područja Austrougarske monarhije doseljavaju Jevreji Aškenazi, koji se bolje od Sefarda tada saživljavaju s domicilnim stanovništvom", kaže Talić. 

Dodaje kako su se oni ubrzo organizovali u sopstvenu opštinu, a u nemogućnosti da izgrade sinagogu, koristili su jednu kuću u Željezničkoj ulici kao molitveni prostor. Najmanje jedan vijek Židovi su sudjelovali u razvoju i napretku Sanskog Mosta, ulažući svoje umne snage i materijalno bogatstvo kako bi ovaj grad postao ljepši i bogatiji. 

"Činili su to s velikom ljubavi, jer su od prvog dana željeli da im ovaj grad bude utočište i izgubljena domovina. U Sanskom Mostu nikada nije bilo nesporazuma i antisemitskih izgreda i Jevreji su se potpuno uklopili u životni kolorit grada, posebno omladina", kaže Talić. 

Dodaje kako su oni uglavnom bili sitni trgovci, zanatlije i državni službenici, a jevrejske porodice nosile su prezimena Hason, Albahari, Kabiljo, Atijas, Levi, Baruh i Papo. 

"David Kabiljo je bio rabin i vjerski učitelj, nastanio se u Kaljavom sokaku na desnoj obali grada, a trgovinu je otvorio na suprotnoj, lijevoj obali u blizini džamije. Hajim Hason je bio vlasnik najveće trgovine građevinskog i poljoprivrednog materijala i robe široke potrošnje, a kao poslanik bio je izabran i u Narodnu skupštinu BiH. Albert Albahari je bio sajdžija, a Jozef Papo, zvani Juso, bio je poznati gradski berberin. Svi oni su bili poznati i cijenjeni građani, a uspomena na njih još živi kod najstarijih Sanjana, koji pamte ta vremena", ističe Talić. 

U gradskim hronikama ostao je zapamćen i Hajim Atijas, koji je kao revolucionar otišao u Španiju i borio se na strani Španske Republike protiv Frankovih fašista, a poslije se pridružio Pokretu otpora u Francuskoj, gdje se istakao u borbama i zadobio čin poručnika. 

Ustaše su 2. avgusta 1941. godine, skupa s više hiljada Srba, na Šušnjaru strijeljale i šestoricu Jevreja, a naredne godine odvedena je grupa od 49 muškaraca, žena i djece u ustaški logor Stara Gradiška, odakle se niko nije vratio. 

"Zanimljivo je kako od loze sanskih Jevreja potiče i poznati srbijanski pisac David Albahari, koji živi i radi u Beogradu. Nažalost, danas na postojanje pripadnika ovoga naroda u Sanskom Mostu svjedoči samo ovo staro groblje i priča nam jednu davnu priču o narodu koji je vječno tragao za svojom domovinom", kaže Talić. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije