Život

Pratite nas na Google news

U svijetu sve više žena na čelu država, vlada i međunarodnih organizacija

U svijetu sve više žena na čelu država, vlada i međunarodnih organizacija
Foto: Tanjug/AP | U svijetu sve više žena na čelu država, vlada i međunarodnih organizacija
Anadolija

U posljednjih nekoliko godina značajno je povećan broj žena koje su izabrane za liderke zemalja širom svijeta ili su imenovane na čelne pozicije međunarodnih organizacija.

Podaci Statiste, kompanije koja provodi statistička istraživanja, a čije je sjedište u Njemačkoj, pokazuju kako su od 1960. do 2021. godine na čelu 58 zemalja bile žene. U posljednjih 50 godina više od jedne žene bile su na čelu 13 zemalja.

Novi Zeland i Finska zemlje su s najviše liderki u periodu od 1960. do 2021. godine. S druge strane, u 119 zemalja žene nisu postavljene na funkciju liderki.

Državnice sa najdužim stažom

Šest žena širom svijeta liderke su duže od deset godina. Najduži staž na toj poziciji ima premijerka Bangladeša Šeik Hasina Vazed, koja dužnost obavlja blizu 17 godina.

Hasinu slijedi Indira Gandi, prva i jedina premijerka Indije, koja je na funkciji provela ukupno 16 godina.

Među liderkama s najdužim stažom je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja dužnost obavlja 15 godina.

Bivša premijerka Dominike Eugenija Čarls na funkciji je provela 15 godina, a bivša predsjednica Liberije Elen Džonson Sirlef, osvajanjem povjerenja birača nekoliko puta uzastopno, zemljom je upravljala 12 godina.

Broj žena koje su došle na čelo svojih zemalja u posljednjih 12 godina značajno je povećan.

Uprkos tom povećanju, broj žena na poziciji liderke u toku jedne godine nije premašio 19. Time žene čine manje od 10 odsto broja lidera u svijetu.

Podaci ureda generalnog sekretera Ujedinjenih nacija (UN) objavljeni 21. decembra 2020. pokazuju kako je postotak ministarki oko 21 odsto, dok je u 14 zemalja postotak članica kabineta iznad 50 odsto.

Pored toga, postotak poslanica u parlamentima u 2020. iznosio je oko 25 odsto.

Ruanda je zemlja s najviše poslanica parlamenta, 61 odsto, slijede Kuba i Bolivija s 53 odsto, te Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) s oko 50 posto.

U devet evropskih zemalja, pet zemalja Latinske Amerike i Kariba, četiri Afrike i jedne u azijsko-pacifičkoj regiji, žene čine više od 40 odsto članova parlamenata.

Ta brojka je najniža u ostrvskim zemljama Pacifika, gdje je manja od šest odsto.

U posljednje četiri godine značajno je povećan broj žena koje su imenovane za čelnice međunarodnih organizacija, većinom pri UN-u.

Kada je na funkciju generalnog sekretara UN-a u januaru 2017., izabran Antonio Gutereš, obećao je da će raditi na ravnopravnosti polova u institucijama UN-a. Uz poseban napor koji je uložio sam Gutereš, broj žena na čelnim funkcijama organizacija, značajno je povećan.

Podaci Međunarodnog centra za saradnju (CIC) pri Univerzitetu Njujork (NYU) u vezi s imenovanjima na čelne pozicije u UN-u pokazuju kako je broj žena prvi put 2017. premašio 50 odsto.

U 2020. je 20 žena imenovano na čelne funkcije organizacija.

Podaci organizacije Trade Experettes o broju radnica međunarodnih organizacija, pokazuju kako su na čelo 30 velikih međunarodnih organizacija postavljene 33 žene, od ukupno 291 osobe na visokoj poziciji.

S druge strane, u 14 od 30 velikih organizacija, žena nijednom nije bila na funkciji čelnice.

Ngozi Okonjo-Iveala, 1. marta 2021. imenovana je za generalnu direktoricu Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Prva je žena i prva Afrikanka na toj poziciji. Ivela bi na toj funkciji trebala ostati do 31. avgusta 2025. godine.

Nigerijka je dva puta bila na funkciji Ministarstva finansija, kraći period u Ministarstvu vanjskih poslova te izvršna direktorica za operacije pri Svjetskoj banci. Prije imenovanja na čelo WTO-a bila je jedna od ključnih ljudi u Globalnoj alijansi za vakcine (GAVI).

Čelnice međunarodnih organizacija

Francuskinja Kristin Lagard 1. novembra 2019. imenovana je za čelnicu Evropske centralne banke (ECB).

Lagard je prva žena na čelu banke osnovane 1998. godine. Prije nego što je imenovana na tu funkciju, od 2007. do 2011. bila je ministarka ekonomije, a od 2011. do 2019. vodila je Međunarodni monetarni fond. Lagard je ujedno i prva čelnica MMF-a.

Istraživanje Službenog foruma monetarnih i financijskih institucija (OMFIF) provedeno u martu 2020., pokazuju kako vodeće funkcije u 173 centralne banke širom svijeta, obavlja samo 14 žena.

Kristalina Georgieva, porijeklom iz Bugarske, 25. septembra 2019. imenovana je za predsjednicu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Nakon Lagard, Georgieva je druga žena na toj funkciji.

Prije nego što je stupila na dužnost u MMF-u, Georgieva je bila na istaknutim pozicijama u Evropskoj komisiji (do 2016.) i Svjetskoj banci (od 2017. do 2019.)

Odri Azolaj 10. novembra 2017. postavljena je za generalnu direktoricu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Azolaj je, nakon Irine Bokove, koja je dužnost obavljala od 2009. do 2017., postala druga žena na toj funkciji.

Žene UNESCO, koja je jedna od najistaknutijih organizacija u svijetu, predvode blizu 12 godina.

Njemica Ursula fon der Lajen 1. decembra 2019. imenovana je za predsjednicu Evropske komisije. Tako je postala prva žena na čelu Komisije, jedne od najvažnijih institucija Evropske unije (EU).

Ranije je obavljala dužnost ministarke odbrane Njemačke.

Vini Bajanima, porijeklom iz Ugande, u avgustu 2019. imenovana je za izvršnu direktoricu UN-ove agencije za borbu protiv AIDS-a (UNAIDS).

Bajanima je postala prva žena na čelu agencije osnovane 1995. godine.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije