Život

Vikinški brod krstari Buškim jezerom

Vikinški brod krstari Buškim jezerom
Foto: N.N. | Vikinški brod krstari Buškim jezerom
Bojana Petković

TOMISLAVGRAD - Zamisao da izradim prvi bh. drakar bila je prisutna od početka moje vikinške priče. S izradom sjekira, štitova, mačeva i ostalih predmeta u vezi s vikinškom kulturom počeo sam prije četiri godine, ali u podsvijesti mi je uvijek bila prisutna misao o izradi broda drakara, kazuje "hercegovački viking" Stipe Pleić Flik za "Nezavisne".

Drakari su bili dio vikinške kulture, a skandinavsku tradiciju brodogradnje odlikovali su fleksibilni brodovi bez palube, ojačanim simetričnim krajevima s pravom kobilicom. Moćnim vikinzima omogućavali su transport preko mora i plovnih puteva, eksploataciju novih zemalja, osvajanja i trgovinu sa susjednim kulturama...

A Stipe je prvim ovakvim brodom izgrađenim u BiH, odnosno u duvanjskom selu Stipanjić, zaplovio Buškim jezerom kod Tomislavgrada, na šta je posebno ponosan, jer je plovilo gradio od vlastitih sredstava, vođen ljubavlju prema skandinavskoj kulturi.

Čovjek koji živi vikinškim načinom života za naš list pripovijeda da je prvenstveno trebalo napraviti nacrt po kojem će brod biti građen.

"Nabaviti nacrt za izradu drakara nije bilo jednostavno. Podatke o izradi plovila prikupljao sam iz više izvora - s interneta, od prijatelja, neke sam dobio i iz Norveške. Sama izrada i odabir materijala nisu bili jednostavni, a sa svim pripremama za izradu plovila mi je trebalo godinu dana", objašnjava Stipe.

Drakar je dugačak devet metara i može prevoziti osam osoba, a "hercegovački viking" tokom gradnje koristio je jelove daske u kombinaciji s bukovinom, dok su ukrasni detalji izrađeni od OSB ploča, građevinskog proizvoda spravljenog od presovanih djelića drvne građe.

Jedan ovakav brod, priča Stipe, mogao bi postati turistička atrakcija Buškog jezera i Tomislavgrada, možda i cijele BiH, ali kad bi bilo sluha gradskih vlasti.

"Siguran sam da bi moja vikinška saga mogla postati dijelom turističke ponude Tomislavgrada i šire, ali to se ne može desiti bez podrške institucija, koje dosad nisu pokazale interes da zajedničkim snagama napravimo priču koja će privući turiste", objašnjava zaljubljenik u vikinški način života.

Sa Stipom smo razgovarali i na samom početku njegove vikinške priče, kad se, inspirisan popularnom serijom "Vikinzi" o hrabrim nordijskim ratnicima, koji su u slavnim borbama, osim sjekira, koristili mačeve i štitove, otisnuo u svijet izrade istih.

Nakon toga, posvetio se izgradnji replike vikinške kuće, danas izložbenog prostora gdje se mogu vidjeti predmeti koje je dosad izradio, kao što su pomenute sjekire, štitovi, mačevi, ali i koplja, lukovi, strijele, stolovi, stolice... Izradio je Stipe u kući i dvije staze za bacanje sjekira, a ispred se nalazi i strelište s metama za gađanje lukom i strijelom.

Kazuje da sve što je dosad uradio i što će tek raditi, radi iz ljubavi i vlastitim sredstvima, a da je naredni poduhvat izgradnja novog, većeg drakara, s obzirom na to da je prilikom rada na prvom bh. vikinškom brodu stekao određena iskustva: "Međutim, to ovisi i od sredstava, trenutno sam limitiran financijama."

U Stipinim dugoročnim planovima je i izgradnja vikinškog sela u Stipanjiću, koje će brojati 13 bungalova, jer su vikinzi vjerovali u 13 bogova: "Izgradnja broda mi je prioritet, ali i bungalovi će sigurno biti izgrađeni."

"Dum spiro spero", odnosno "Dok dišem, nadam se" životni je moto čovjeka koji sa slavnim ratnicima dijeli pogled na život, borbenost i rad, a iako rođen daleko od skandinavskih zemalja, živi njihovim načinom života, te na kraju razgovora ekipu "Nezavisnih" i naše čitaoce pozdravlja starim vikinškim pozdravom "Skal".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije