Svijet životinja

Pratite nas na Google news

Evolucijska načela: I mravi praktikuju fizičko distanciranje

Evolucijska načela: I mravi praktikuju fizičko distanciranje
Foto: N.N. | Evolucijska načela: I mravi praktikuju fizičko distanciranje
Minja Šuković

U svijetu je od virusa korona oboljelo više od 31 milion osoba. Preminulo je više od 965.000 pacijenata, a oporavljenih je više od 23 miliona. Najviše zaraženih i dalje ima u SAD, a potom slijede Indija i Brazil.

Ujedinjenom Kraljevstvu prijeti eksponencijalni rast smrtnosti od kovida-19 ako hitnom akcijom ne zaustavi brzo širenje drugog talasa.

Zbog virusa SAD gube prosječno 800 ljudi na dan, dok Australija, Kanada, Njemačka, Izrael, Italija i Velika Britanija gube manje od 15 ljudi.

Češki ministar zdravstva Adam Vojtech podnio je ostavku u ponedjeljak zbog kritika za upravljanje u zdravstvenoj krizi nakon porasta broja slučajeva virusa korona u toj zemlji. Dok Češka bilježi drugi najveći porast broja slučajeva u Evropi, nakon Španije, Novi Zeland je u ponedjeljak ukinuo mjere protiv virusa korona u većini zemlje.

Prema riječima doktora širom svijeta, ali i Svjetske zdravstvene organizacije najbolja prevencija protiv virusa korona je fizičko distanciranje.

Efekti fizičkog distanciranja najbolje su vidljivi ako se pogleda period od 30 dana. Tako će osoba koja ne primjenjuje ove mjere za 30 dana u prosjeku inficirati 406 ljudi.

Osoba koja fizičku interakciju smanji za 50 odsto zaraziće u prosjeku 15 ljudi, dok će osoba koja fizičku interakciju smanji za 75 odsto - za 30 dana u prosjeku će zaraziti 2,5 osoba.

Da nije riječ o mjeri donesenoj bez uporišta govori i činjenica da upravo mravi praktikuju distanciranje kad zaprijeti epidemija.

Naime, poznato je da mravi žive u gusto naseljenim kolonijama. Zavisno o koloniji, hiljade ili milioni mrava dijele jednu nastambu, prelaze jedni preko drugih i naizgled haotično obavljaju svoje zadatke. Međutim, mravi su primjer vrhunske organizacije i saradnje između jedinki koje funkcionišu po principu podjele rada. U mravinjaku nalazimo jedinke koje se brinu da uvijek ima dovoljno hrane, drugi se brinu za male, a treći su vojnici koji služe za odbranu. Međutim, osim u podjeli zadataka unutar kolonije, mravi su neobično složni i u suzbijanju bolesti.

Društveni imunitet

Iako to nije opštepoznato, do sada je opisano puno primjera o načinima na koje se mravi bore protiv epidemija. Zapravo, toliko ih je mnogo da danas postoji posebno područje istraživanja u nauci o tzv. društvenom imunitetu. Ovo područje istražuje na koje se sve načine mravi, a i ostali zadružni organizmi koji imaju sličan problem sa zarazama zbog učestalih kontakata, bore protiv epidemija u svojim društvima.

Na primjer, mravi mogu nanjušiti uzročnike bolesti pa izbjegavaju teritoriju gdje ih ima puno, a mogu nanjušiti i već zaražene jedinke. Kolonije mrava često se susreću s patogenim gljivicama u svom okolišu koje infekciju započinju izvana tako što njihove spore slete na površinu mrava i probijaju se prema unutrašnjosti tijela. Mrava koji nosi spore gljivice ostali vrlo brzo detektuju, a tada počinje akcija čišćenja i dezinfekcije.

Čišćenje je vrlo uspješno sve dok su gljivice na površini mrava, prije nego što uzrokuju infekciju. Zaraženi mrav će zbog ove akcije preživjeti, a preživjeće i cijela kolonija s obzirom na to da kad bi gljivica bila uspješna, vrlo lako bi zarazila i ostatak kolonije.

Zaraženi mravi izoluju se od ostatka zajednice

Nedavna istraživanja su pokazala da mravi praktikuju fizičko distanciranje kad su zaraženi ovom gljivicom.

Naučnici su proučavali njihovo kretanje tako što su im zalijepili čipove na leđa. Cijela kolonija je računarski obilježena posebnim markerima te je svaki mrav unutar kolonije koja je istraživana nosio jedinstven uzorak. Nakon nekoliko sekundi od čipovanja mravi su nastavili sa svojim radnjama kao da je golemi čip oduvijek bio dio njihovog identiteta. Prilikom ovog istraživanja primijećeno je da se nekolicina zaraženih mrava izdvojila iz društva i da su jako malo komunicirali s ostatkom kolonije. Rade upravo ono što epidemiolozi danas preporučuju u pandemiji virusa korona - smanjuju kontakte sa zdravim pripadnicima grupe kako bi spriječili dalje širenje zaraze.

Kako to mravi znaju?

Mravi iza sebe imaju oko 150 miliona godina uspješne evolucije, a to je dosta vremena da se nauče otarasiti tvrdokornih bakterija, virusa, gljivica i ostalih parazita koji se vole hraniti na njihov račun.

Postoje još brojni primjeri o nevjerovatnim načinima na koje mravi, pčele, termiti i zadružne ose sprečavaju epidemije u svojim društvima. Uglavnom se većina svodi na održavanje čistoće u gnijezdima, pa imaju posebne odjeljke gdje drže hranu, kao i one  gdje odlažu otpad i mrtve.

Uz to, redovno sterilišu površine gnijezda kiselinom i pregledaju radilice koje se vrate iz potrage za hranom - da nisu slučajno donijele i nepozvanog gosta. Iako se mravlja društva ne mogu direktno porediti s ljudskim, interesantno je to kako se određena načela provlače kroz prirodu, pa slične izazove, u ovom slučaju uzročnike bolesti, i ljudi i mravi suzbijaju na slične načine.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije