Svijet životinja

Genom gorile otkriva koliko su nam zaista slični

Genom gorile otkriva koliko su nam zaista slični
Genom gorile otkriva koliko su nam zaista slični
N.N.

Gorile su sličnije ljudima nego što se to do sada mislilo, pokazalo je novo, preciznije dekodiranje genoma 11-godišnje ženke Susie iz Columbus Zoo and Aquarium u Ohaju.

Genom gorile prvi put je očitan 2012. Međutim, u tom procesu ostalo je mnogo praznina i grešaka. U novoj studiji naučnici su koristili nove tehnologije, među ostalim i tzv. 'shotgun sequencing' koja se upotrebljava za dekodiranje dugih sekvenci DNK.


Posebno zanimljivo u novom otkriću, predstavljenom u časopisu Science, jest to da se genomi gorila i ljudi razlikuju samo 1,6 posto te da su nam gorile u 15 posto DNK bliže od čimpanzi i bonoboa koji su nam inače najsrodniji.

Razlike su najizraženije, među ostalim, u imunuloškom i reproduktivnom sistemu, u osjetilnoj percepciji, u sistemu stvaranja keratina, proteina važnog za strukturu dlake, noktiju i kože, u regulaciji insulina i sl.

'Razlike među vrstama mogle bi pomoći naučnicima da identifikuju područja ljudskog genoma povezana s višim kognitivnim sposobnostima, sa složenim jezikom, ponašanjem i neurološkim bolestima', rekao je jedan od autora studije genetičar Christopher Hill s University of Washington.

Neke novije studije pokazale su da su se gorile od ljudi na evolucijskom stablu odvojile prije 8,5 do 12 miliona godina. Nova studija omogućiće još preciznije identifikovanje tog trenutka.

U istraživanju iz 2012. postojalo je oko 400.000 rupa u sekvencioniranju, kao i nekih netačnosti u genskom strukturiranju. Zbog toga je bilo teško uporediti genome ljudi i gorila. Nova studija popunila je impresivnih 94 posto praznina i rezultirala vrlo preciznim očitanjem.

Susie pripada vrsti tzv. zapadnih nizinskih gorila (Gorilla gorilla gorilla) koje žive u šumovitim područjima centralne Afrike. Najčešća su vrsta gorila koje se mogu naći u zoološkim vrtovima. Najmanja su podvrsta gorila, međutim, mužjaci ipak dosežu impresivne visine do 1,8 metara i težine do 270 kg. Ženke dostižu polnu zrelost dosta kasno u dobi od 8 do 9 godina pa nemaju mnogo potomstva. Trudnoća im traje devet mjeseci, a obično rađaju samo jedno mladunče. Zbog ilegalnog lova radi trofeja i hrane, broj im se drastično smanjio tako da se smatraju ugroženom vrstom. Istraživanja su pokazala da imaju dovoljno razvijenu inteligenciju da koriste i izrađuju oruđa za prikupljanje hrane, primjera grane kojima izvlače termite i mrave iz gnijezda. Procjenjuje se da imaju senzorno-motoričke sposobnosti na razini mladog ljudskog djeteta.

Najčitanije