Svijet životinja

Ljudska ruka presudila i životinjskim vrstama

Ljudska ruka presudila i životinjskim vrstama
Foto: N.N. | Ljudska ruka presudila i životinjskim vrstama

Još 1973. na današnji dan Kenija je zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom. Ali najvećem sisaru na svijetu i dalje prijeti izumiranje.

Nezakonito je ubiti životinju ugrožene vrste u Keniji, a prema Aktu o zaštiti prirodne sredine (Wildlife Conservation Act) iz 2013. godine, kazna za prekršioce je od 200.000 dolara do doživotnog zatvora.

Međutim, ni to nije dovoljno, stoga će se lovokradice od 2019. godine u Keniji susresti s prijetnjom smrtne kazne.

AFRIKA Krivolov u Africi je visokoorganizovani kriminal. Lovci se služe najnovijom tehnologijom da pronađu i odstrijele životinje, a prođu neopaženo - od opreme za noćno izviđanje do niskoletećih helikoptera i bacača raketa. U poređenju s vremenom od 2012. i 2013. godine, krivolov je pao za 85 odsto kod ubijanja nosoroga i 78 odsto kod slonova. Ali, i pored toga, životinje su ugrožene.

Crni nosorog je u Keniji spao ispod 1.000 životinja, a populacija slonova na 34.000. Prošle godine ilegalno je ubijeno 69 slonova, što je brojka koja poništava prirodni priraštaj, kažu u organizaciji "Spasite nosoroge" (Save the Rhino).

Prema podacima Afričke fondacije divljeg svijeta (African Wildlife Foundation, AWF), do 70 odsto ilegalne slonovače završi u Kini, gdje se prodaje po 2.000 dolara za kilogram. Kina je zabranila trgovinu od 1. januara ove godine, ali crno tržište postoji.

Slična je stvar i sa rogovima nosoroga, koji se uz to smatraju i ljekovitima u slučajevima impotencije, groznice, kancera... Stoga zbog tog vjerovanja rog nosoroga može da košta i 60.000 dolara za kilogram, što je skuplje od zlata (44.000 dolara za kilogram).

STRUČNJACI U ŽENEVI NA SKUPU O ZAŠTITI UGROŽENE FLORE I FAUNE Međunarodna konferencija o životnoj sredini počela je u Ženevi protekle sedmice, a tokom narednih dana biće razmotreno, između ostalog, i pooštravanje zabrane trgovine kljovama slonova, rogovima nosoroga, odnosno uopšte životinjama i ugroženim biljnim vrstama kojima prijeti izumiranje.

Nekoliko hiljada delegata iz 180 zemalja, kao i politički zvaničnici i aktivisti zaštite životne sredine, razgovaraće u Ženevi o 56 prijedloga za pojačanje zaštite divljih životinja i biljaka po Konvenciji o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora - CITES).

Skup u Ženevi se održava nakon što su UN u maju objavile izvještaj u kojem se navodi da je oko milion vrsta ugroženo izumiranjem.

"Strahujem da smo danas zaista na ivici", rekla je Ivon Igero, generalna sekretarka CITES-a.

Inger Andersen, koja je na čelu Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), takođe je ukazala na hitnost, dodavši da gubimo životinjske vrste brzinom koju nikada ranije nismo vidjeli.

Ipak je izrazila povjerenje u sposobnost sporazuma CITES da uvede pravila održivog trgovanja ugroženim vrstama. Ovog puta, konferencija koja se sastaje svake tri godine, razmatraće nekoliko prijedloga koji se tiču afričkih slonova.

Nekoliko država centralne, zapadne i istočne Afrike traži potpunu zabranu prodaje kljova slonova, dok nekoliko južnoafričkih država traži pravo na prodaju registrovanih zaliha, tvrdeći da bi to moglo zadovoljiti potražnju koja podstiče krivolov.

Zaštitnici životinja međutim kažu da su prethodna iskustva s prodajom zaliha kljova slonova zapravo povećala potražnju i ohrabrila krivolov, zbog teškoća u razlikovanju legalno i ilegalno prikupljenih kljova.

Jedan od 56 prijedloga o kojima se raspravlja na samitu CITES-a je borba protiv švercera koji kljove slonova pokušavaju da predstave kao kljove mamuta, vrste koja je izumrla prije mnogo hiljada godina.

Budućnost nosoroga, desetkovanih intenzivnim krivolovom, američkih krokodila i nekoliko vrsta morskih pasa i rakova takođe je na dnevnom redu. A prvi put delegati će se pozabaviti slučajem žirafa, čija se populacija smanjila za oko 40 odsto u posljednje tri decenije.

"U pitanju je budućnost biološke raznolikosti, imamo jedinstvenu priliku za promjenu kursa", rekla je Andersenova.

***ISTRIJEBLJENE VRSTE

Sasvim je prirodno da na scenu Plave planete dolaze i sa nje nestaju nebrojene vrste. Međutim, kada je stopa izumiranja životinjskih vrsta oko 1.000 puta veća od prirodne, jasno je da riječ prirodno više nema mnogo zajedničkog sa situacijom.

Studija objavljena u naučnom žurnalu "Science Advances" našla je da smo već ušli u šestu istorijsku eru masovnog izumiranja. 

Godina koja je iza nas se, nažalost, ni po čemu bitnom ne razlikuje od prethodnih. Kao direktna posljedica sječe šuma, eksploatacije rudnih nalazišta, zagađenja vodnih resursa i manipulisanja riječnim tokovima, klimatskih promjena i krivolova, i tokom 2018. sa lica Zemlje zauvijek je nestalo nekoliko životinjskih vrsta.

One koje su jedva uspjele da prežive godinu, našle su se na crvenoj listi Internacionalne unije za očuvanje prirode (IUCN) - posljednjem mjestu na kojem životinja želi da se zatekne.

PLAVA ARA Proslavljena u popularnom animiranom filmu "Rio", jedna od najljepših vrsta ptica, plava ara ili spiks makau (Cyanopsitta spixii), više ne postoji u divljini.

Ljepota, karakter i ljubav ka socijalizaciji s ljudima učinila je ovu pticu idealnim kućnim ljubimcem, a time i savršenim plijenom u svijetu krivolova egzotičnih životinja.

Još jedan razlog za izumiranje ove fantastične vrste je intenzivna sječa šuma, odnosno smanjenje njenog prirodnog staništa, koje se nalazi u džunglama Brazila. Oko stotinu jedinki plavog papagaja i dalje živi u zarobljeništvu.

PO'OULI Ova mala ptica pjevačica, rodom sa ostrva Maui na Havajima, otkrivena je tek prije 45 godina.

Kako je njihov broj prethodnih godina rapidno opadao, učinjeni su napori da se neki primjerci zarobe i da se pokuša razmnožavanje u zarobljeništvu. Svi pokušaji su propali, te je 2014. godine ostao poznat samo jedan par ovih ptica, nakon čega više nijedna nikad nije opažena. 

ISTOČNA PUMA Do početka dvadesetog vijeka, ove divlje mačke su neometano lutale prostranstvima svake američke države istočno od rijeke Misisipi, kada je njihov broj počeo drastično da opada. Stavljene su na listu ugroženih vrsta 1973. godine. U 2018. su zvanično proglašene izumrlom vrstom. 

PHILYDOR NOVAESI I CICHLOCOLAPTES MAZARBARNETTI Još jedan par ptica pjevačica je nestao iz prirode tokom prethodne godine. Prva vrsta je otkrivena 1975, ali je bilo potrebno da prođe 37 godina dok i druga nije bila prepoznata kao zasebna vrsta i momentalno stavljena u ugroženu kategoriju.

Obje ptice su živjele u djelićima sačuvanih kišnih šuma sjeveroistočnog Brazila, jednom od regiona koji su pretrpjeli najviši stepen deforestacije.

SJEVERNI BIJELI NOSOROG U martu protekle godine, posljednji poznati mužjak vrste sjevernog bijelog nosoroga umro je u zarobljeništvu. Sudan je bio star 45 godina i nakon njegove smrti ostale su samo dvije ženke, a samim tim, nestale su šanse da se ova vrsta ikada oporavi.

U rezervatu Ol Pejeta u Keniji, gdje žive posljednji bijeli nosorozi, učinjeni su veliki napori da se ova vrsta spasi od krivolovaca i rapidnog izumiranja, međutim bezuspješno. Smrću preostale dvije ženke, ove moćne životinje će zauvijek nestati sa naše planete.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije