Ptica dodo dugo je bila sinonim izumiranja životinjskih vrsta na našoj planeti, ali bi uskoro mogla da se vrati u svoje prirodno stanište - ostrvsku državu Mauricijus.
To je plan kompanije "Colossal Biosciences", koja je nedavno saopštila da je prvi put uspjela da uzgoji primordijalne germinativne ćelije golubova, prekursore spermatozoida i jajnih ćelija. Ovo su nazvali "ključnim korakom" u vraćanju dodo ptica, koje su zapravo bile vrsta golubova.
Kompanija iz Teksasa, koja je privukla veliku pažnju zbog planova da "oživi" vunaste mamute i jezovuke, napravila je i genetički modifikovane kokoške koje će služiti kao surogat za dodo ptice.
Kokoškama će biti ubrizgane primordijalne germinativne ćelije Nicobar golubova, najbližih živih rođaka dodo ptica i donijeti na svijet nove dodo ptice.
"Okvirno, mislimo da je to još pet do sedam godina, ali ni 20 godina nije daleko", rekao je za "Guardian" Ben Lam, izvršni direktor "Colossala".
"Colossal" radi sa organizacijama za zaštitu divljih životinja kako bi odredio sigurna mjesta bez pacova na Mauricijusu gdje bi ove ptice ponovo mogle da žive slobodno.
"Naš cilj je da proizvedemo dovoljno dodo ptica sa dovoljno genetske raznolikosti da ih možemo vratiti u divljinu, gdje će zaista moći da napreduju. Dakle, ne želimo da stvorimo dvije dodo ptice, već hiljade", rekao je Lam.
Simbol izumiranja
Dodo ptice su nekada naseljavale šume Mauricijusa u Indijskom okeanu, bez prirodnih predatora, sve dok ljudi nisu počeli da ih love, a proces je ubrzan evropskim istraživanjima i kolonizacijom.
Gubitak staništa i uvođenje invazivnih vrste, poput makako majmuna, svinja i pacova koji su pljačkali gnezda dodo ptica, doveli su do kraja ove nezaštićene ptice koja se hranila voćem.
Posljednji primjerak dodo ptice vidio je nizozemski moreplovac, koji ju je 1662. opisao kao "vrstu veoma velike guske".
Dodo je od tada postao simbol izumiranja, ali iz "Colossala" vjeruju da njegove metode, zasnovane na CRISPR tehnologiji genetskog uređivanja, mogu da vrate ptice u njihovo nekadašnje stanište.
Bet Šapiro, naučna direktorka kompanije, koja ima tetovažu dodo ptice na ruci, rekla je da su prije "super uzbudljivog" napretka, godinu dana radili na genetičkoj modifikaciji ptica, koje su za ovakvu vrstu eksperimenata komplikovanije nego sisari.
"Ovo nije proces gdje ćemo jednog dana jednostavno baciti hiljade dodo ptica na Mauricijus. Naravno, biće to spor, pažljiv i promišljen process. Ako uspijemo da vratimo veliku kopnenu pticu koja se hrani voćem, ne znamo sve posljedice toga, ali očekujemo da ćemo imati neka prijatna iznenađenja", rekla je Šapirova.
Međutim, neki stručnjaci dovode u pitanje kako definisati ove genetski izmijenjene vrste i koja bi bila njihova uloga u ekosistemima degradiranim ljudskim djelovanjem i klimatskom krizom.
Leonardo Kampanja, evolucioni biolog sa Kornel laboratorije za ornitologiju, rekao je da je "Colossal" postigao "neke značajne rezultate" ali da rad na dodo pticama ima brojne izazove.
Prema njegovim riječima, teško je znati šta je potrebno da bi se dodo genetski stvorio, od strukture njegovog genoma, do toga kako su njegovi geni reagovali sa okolinom.
"Težak je zadatak stvoriti organizam koji izgleda kao što znamo da je dodo izgledao, što možda ni nije potpuna slika, uključujući jedinstveni oblik kljuna, krila ili prilično veliku građu. Bilo bi zanimljivo vidjeti takvog goluba. Ali da li je ovo zaista dodo? Moramo priznati da postoji mnogo toga što ne znamo i možda nikada nećemo saznati", dodao je Kampanja.
"Opasna distrakcija"
Trenutno je oko dva miliona vrsta u opasnosti od izumiranja, pri čemu su životinje i biljke ugrožene uništavanjem staništa, porastom temperatura, zagađenjem, invazivnim vrstama i lovom.
Naučnici procjenjuju da je trenutna stopa izumiranja stotinama puta brža od istorijskog proseka, zbog uticaja čovjeka.
I dok iz "Colossala" tvrde da njegova tehnologija može pomoći ugroženim vrstama, a ne samo oživljavati izgubljene relikte, neki stručnjaci smatraju da ovaj rad odvlači pažnju od stvarnih prijetnji prirodnom svijetu.
Rič Grenjer, biolog sa Univerziteta u Oksfordu, rekao je da je riječ o "opasnoj" distrakciji i da su genetički izmijenjene životinje "u najboljem slučaju neka vrsta simulacije, slično onim jezivim animiranim AI portretima preminulih rođaka koje ljudi ponekad stvaraju."
"Označiti genetički modifikovane moderne vrste kao oživljene izumrle, predstavlja ogromni moralni rizik; ogroman podsticaj za aktivnosti koje dovode do izumiranja vrsta - uništavanje staništa, masovno ubijanje i antropogeni klimatski promjena. Naravno, postoji i pitanje gdje ćete smjestiti svoje nove hibride, ako oni neće biti samo kuriozitet u zoološkom vrtu, jer je uglavnom nedostatak staništa bio uzrok problema", smatra Grenjer.
Projekte podržava i Piter Džekson
"Colossal" je takođe objavio da je dobio dodatnih 120 miliona dolara za dalja istraživanja, a vrijednost kompanije je sada procijenjena na 10,2 milijarde dolara.
Poznati investitori, poput Toma Bradija, Paris Hilton i Tajgera Vudsa, pridružili su se projektu.
I reditelj Piter Džekson, poznat po ekranizaciji "Gospodara prstenova", jedan je od "Colossalovih" investitora i pojavljuje se u nedavnom videu koji promoviše projekat oživljavanja moe, ogromne ptice koja je nekada živjela na Novom Zelandu.
Kompanija je najveću pažnju privukla kada je objavila da je uspjela da oživi jezovuka, ali su mnogi stručnjaci kritikovali način na koji je kompanija opisala svoje postignuće kao obmanjujući.
Neki su reagovali i ukazali da je ono što je "Colossal Biosciences" napravila nije jezovuk, nego "hibrid", koji zapravo predstavlja sivog vuka, samo sa određenim karakteristikama izumrle vrste.
Lam se ne uzbuđuje mnogo zbog takvih kritika i kaže da njihova postignuća inspirišu ljude, prenosi Euronews.
"Jezovuk je monumentalno dostignuće u inženjeringu genoma kakvo nikada nije postignuto ni u jednoj akademskoj laboratoriji ili od strane bilo koje druge kompanije. To je doslovno testament nauci, Doli-momenat i tačka", rekao je Lam, misleći na čuvenu kloniranu ovcu Doli.
"Ovo su dodo ptice, i siguran sam da će neki ljudi reći: 'Oh, pa ne sviđaju nam se. Nećemo ih zvati dodo.' Onda ih ne zovite. Nama je to nebitno, a što više ne zovete 'dodo', to više izazivate kontroverzu, a više raste moj broj pratilaca. Tako da je to odlično. Dakle, kako god da ih nazovete, sve dok ih nekako nazivate", kazao je Lam.