Vatrenjača, riba lav ili riba paun, utvrđena je i u Nacionalnom parku Mljet. Naučnog imena Pterios miles, tako se nastavlja širiti Jadranom, pošto je prethodno potvrđena njena prisutnost u području crnogorskog primorja, Visa, Cavtata, Korčule i Lastova.
Radi se o invazivnoj ribi otrovnih bodlji pa treba biti oprezan pri ribolovu. Otrov je termolabilan, odnosno može se neutralizovati toplotom. Stoga je u slučaju uboda važno odmah to mjesto uroniti u vruću vodu temperature 40-45°C.
Riba lav uočena je u na lokaciji Vranji škoj na 12 metara dubine u trenutku kada je temperatura mora iznosila 24°C. Uočena je jedna jedinka dužine 16 cm, što odgovara juvenilnom primjerku, a fotografisao ju je morski biolog profesor dr specijalista Petar Kružić, redovni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
"Ova riba predstavlja opasnost za ljude samo ako dođemo u dodir s njom, odnosno ako se ubodemo na njene bodlje. Zasad ne možemo reći da je njena prisutnost jako velika opasnost za ljude s obzirom na to da nema puno primjeraka. Veći problem je pomorski svijet, odnosno bioraznovrsnost Jadrana, s obzirom na to da je riba lav dosta proždrljiva i najveća opasnost prijeti endemskim malim vrstama, poput glavoča i babice. Srećom Jadran ih ima puno, ali svejedno je velika opasnost kad se pojave ovakve invazivne vrste. Riba lav definitivno se udomaćila u pomorju južnog Jadrana, ovdje je prisutna već nekoliko godina i to će biti sigurno vrsta koja će se upisati na listu vrsta Jadrana i jadranskih riba", ističe Kružić.
Pojava ove vrste u Jadranu iznova dokazuje kako se more mijenja i pokazuje kako klimatske promjene vrlo slikovito upozoravaju što nas očekuje u bliskoj budućnosti, prenosi "Net".
Prirodni neprijatelji su joj hobotnice i kirnje, pa je njihova zaštita jedna od mjera za kontrolu širenja. Takođe, moguć je izlov i konzumacija. Dobra je stvar da je riba lav jestiva, pa se može iskoristiti za hranu, ali uz oprez pri lovu i čišćenju.
Neven Iveša, biolog s Fakulteta prirodnih nauka u Puli nedavno je za "Danas.hr" objasnio detalje o spomenutoj vrsti. “Vatrenjača je vrsta koja dolazi iz Crvenog mora. Kao i brojne druge, na početku je kolonizovala istočni dio Sredozemlja. Na području Kipra, Libana, Sirije, Turske i južne Grčke postala je uobičajna vrsta. Zato što nema prirodnih predatora, odnosno neprijatelja, ona se nesmetano razvija i razmnožava te prijeti autohtonoj fauni Mediterana. Jako je grabežljiva vrsta koja živi u plitkom priobalju koje je važno rastilište brojnih vrsta riba među kojima ima i privredno važnih vrsta”, objasnio je Iveša.
Iveša napominje da ne trebamo biti zabrinuti, ali trebamo pratiti stanje vatrenjača. "Trenutno za Jadran imamo samo pojedinačne nalaze, nema brojnosti zbog čega trebamo biti zabrinuti, ali stanje treba pratiti. Činjenica je da se seli prema sjeveru pa nije za isključiti njen skori dolazak u sjeverni Jadran čemu prije svega kumuje zagrijavanje more. Drži se južnog dijela Jadrana, ali zadnjih godina je češće viđaju u pojedinačnim slučajevima. To nam pokazuje da će se u budućnosti češće pojavljivati”, rekao je Iveša.
"Ona je otrovna riba, ali srećom, njen otrov spada u grupu termolabilnih otrova. To znači da se izlaganjem otrovne komponente na temperaturu između 40 i 50 stepeni otrov degradira i dezintegriše te više nije opasan. Njen je otrov nešto jači, ako bismo je uporedili s uobičajnim otrovnim ribama kao što su bodeljka, škarpina i škarpun. Prije svega zato što ima puno duže peraje zbog kojih nas može lakše ubosti", napomenuo je Iveša.
Biolog Iveša takođe ističe da se vatrenjača može koristiti u ishrani: "Pozitivna stvar kod vatrenjače je to što je meso izuzetno ukusno. Odlična mjera kojom možemo suzbiti njenu brojnost je izlovljavanje i plasiranje na tržište u gastronomske svrhe. Ti projekti su zaživjeli na području istočnog Sredozemlja", prenosi "N1".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.