Ono što drugi ne mogu da vide ni na slikama, Saudin Merdan iz Olova bez problema drži u ruci!
Merdan je herpetolog, jedan od rijetkih u BiH, možda i jedini. Drugim riječima – stručnjak za vodozemce i gmizavce, a još konkretnije – zaljubljenik u zmije. Merdan za Izvor.ba kaže da su mu zmije već u djetinjstvu bile zanimljive i da ih se nikada nije plašio.
"Sa studijem na odsjeku biologije i sticanjem više znanja i terenskog iskustva, fascinacija zmijama je postala samo veća i tu je do danas. Moj fokus u istraživačkom radu je herpetologija koja podrazumijeva izučavanje vodozemaca i gmizavaca. Ljudima su zmije iz čitave te skupine životinja nekako najzanimljivije pa često pažnja ostane na njima", kazao je Merdan.
Pored istraživačkog rada već duži niz godina je, kroz različite projekte i Udruženje "Centar Dr. Stjepan Bolkay", čiji je i osnivač, aktivan na podučju očuvanja i zaštite životne sredine, naročito rijeka u BiH.
U BiH, dodaje on, postoji 14 vrsta zmija, od čega su tri otrovnice. Ljudi se najčešće susreću sa zmijama iz porodice smukova koje su neotrovne i koje se hrane se sitnim glodarima i gušterima. To je, dodaje on, jedan od razloga zašto se mogu naći u blizini kuća.
"Često se dešava da upravo zbog toga smukovi stradaju, jer ih ljudi primjete i smatraju opasnima. Najotrovnija zmija u našoj zemlji je poskok, može se naći na području cijele BiH. Za ovu zmiju se veže dosta mitova i sujevjerja, ali želim da napomenem da ova napada samo u slučaju da je nagazite ili pokušate uhvatiti", rekao je Merdan.
Postoji, kaže on, mnogo narodnih priča i mitova koje se vežu za zmije. U mitologiji se često povezuju sa podzemljem ili mračnim silama. Ovi mitovi su, ističe Merdan, donekle odgovorni za sliku i strah koji ljudi i danas imaju od zmija.
"Kao i sve druge strahove, najlakše i najbolje ih je pobijediti znanjem. Zbog toga se trudim da približim ova fascinantna bića javnosti. A koliko je strah opravdan govori nam i podatak da je na godišnjem nivou u BiH zabilježeno tek oko 12 ugriza, a u posljednjih nekoliko godina samo jedan smrtni slučaj", istakao je Merdan.
Do sada, dodaje, nije imao priliku da radi na terenskim istraživanjima van naše regije. Njegovi susreti sa egzotičnim vrstama su se sveli na one u zatočeništvu, ali se nada da će u budućnosti biti prilike da ih vidi i u njihovim prirodnim staništima.
"Moji susreti sa zmijama su većinom vezani za terenski istraživački rad koji uključuje dosta pripreme i planiranja. Ponekad danima bezuspješno tražite neku vrstu na terenu. Samim tim ovi „susreti“ nisu ni iznenadni, ni traumatični kako to često djeluje na nekim od popularnih emisija na televiziji", kaže Merdan.
Zakoni u BiH zabranjuju hvatanje i držanje divljih vrsta u zatočeništvu s obzirom na to da je trgovina divljim vrstama na crnom tržištu procijenjena kao četvrti najunosniji kriminal nakon trgovine drogom, oružjem i ljudima.
"Uprkos tome, to je i te kako prisutni u BiH. Vodozemci se najčešće prodaju zbog hrane i kao kućni ljubimci, a gmizavci kao kućni ljubimci i zbog prikupljanja otrova", rekao je Saudin Merdan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.