Svijet životinja

Zašto (pogrešno) ne volimo ose

Zašto (pogrešno) ne volimo ose
Foto: Pixabay/Ilustracija | Zašto (pogrešno) ne volimo ose
N.N.

Ose su često omraženi insekti i od njih se mnogi plaše. Ipak, pomažu nam u borbi protiv štetočina, moćni su proizvođači antibiotika i oprašivači biljaka.

Za one koji se pitaju u čemu je svrha postojanja osa, sada postoji sveobuhvatan odgovor. Prema najnovijim istraživanjima, korisni su predatori insekata štetočina, proizvode antibiotike, uspješno oprašuju biljke...

Prednosti ovih insekata otkrivene su u prvom velikom naučnom Pregledu usluga ekosistema koji se fokusirao se na 33.000 poznatih vrsta osa, koje žive u svim krajevima svijeta.

Otrov ose koji može da ispusti tokom uboda se takođe istražuje kao supstanca koja može pomoći u pravljenju lijekova protiv kancera.

Mnoge populacije insekata nestaju, ali ose su izgleda otpornije od većine rođaka, pa uspijevaju da se prilagode različitim uslovima života i opstaju.

Iako se čini se da ih čak i među entomolozima izbjegavaju u istraživanjima, naučnici smatraju da je za njihovo razumijevanje potrebno mnogo više istraživanja.

"Kad kažem ljudima da proučavam ose, oni se pitaju u čemu je njihova svrha, i zašto ipak ne proučavam na primjer, pčele, koje su, kako mi govore - mnogo korisnije. Međutim, ljudi nisu svjesni koliko ne znaju o osama", rekla je profesorka Sirian Samner sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Ose su zapravo preci pčela, pa su tako pčele ose koje su zaboravile kako se lovi, objašnjavaju slikovito naučnici.

"Ose bi u očima ljudi mogle biti jednako vrijedne kao i drugi voljeni insekti poput pčela, samo kad bismo im pružili veće šanse", dodala je dr Samner.

Zaštita šećerne trske i kukuruza

Studija, objavljena u časopisu Biological Reviews, analizirala je 500 naučnih izvještaja o ubodima osa. Poznato je 100.000 vrsta osa i prilično dobro su proučene. One koje love se već koriste u poljoprivredi za suzbijanje štetočina bez upotrebe insekticida.

Ose su glavni predatori svijeta insekata. Nedavna istraživanja otkrila su da obične ose mogu da kontrolišu vrstu crva koji napada brazilske usjeve kukuruza i moljca koji jede šećernu trsku.

Procjenjuje se da će posao primjene predatorskih insekata za zaštitu usjeva vrijedjeti više od 400 milijardi dolara godišnje, ali ose su u tim procjenama jedva razmatrane, otkrili su naučnici.

Oko 1.000 vrsta osa koje love je društveno i pošto žive u zajednici, odlične su za taj ekološki posao.

S druge strane "ose koje žive same, imaju otrov koji sadrži nevjerovatan koktel koji parališe plijen, a sadrži i puno antibiotika", objasnila je profesorka Samner.

"Mnoge ose zakopavaju svoja jaja s paralizovanim plijenom kako bi obezbijedile hranu nakon što se izlegu. Dakle, žele da se pobrinu da hrana bude pravilno konzervirana. Antimikrobna svojstva ose odavno su prepoznata u tradicionalnoj medicini", dodaje naučnica.

Njeno istraživanje je prikupilo dokaze da ose posjećuju najmanje 960 biljnih vrsta, od kojih je 164 u potpunosti zavisilo od njih zbog oprašivanja, uključujući orhideje.

Prevazilaženje predrasuda prema osama neće biti lako, smatraju naučnici, jer su one dugo prezentovane kao opasni, dlakavi, ružni insekti...

Naučnici se ipak raduju budućnosti u kojoj će ključne uloge osa u više aspekata ljudskog zdravlja i dobrobiti za čovječanstvo biti prepoznate i cijenjene.

(RTS)

Osa

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije