Paklare pripadaju skupini drevnih riba bez čeljusti koje su evoluirale prije više od 450 miliona godina tokom perioda ordovicije (prije 485 miliona do 444 miliona godina). Postoji otprilike 40 živih vrsta paklara rasutih širom svijeta. Mogu se naći i u Jadranu.
Ova bića nalik jeguljama plivala su morima, rijekama i po potocima davno prije nego su dinosauri, pa čak i drveće, postojali, te su preživjela najmanje četiri masovna izumiranja.
Pacifičke paklare su ribe bez kostiju, a kostur im je u potpunosti izgrađen od hrskavice. Umjesto čeljusti, imaju usisna usta oivičena zubima, koje koriste za hvatanje plijena i izvlačenje krvi i tjelesnih tekućina. Koliko naučnici mogu reći, paklare jedu meso.
Ženke polažu do 200.000 jaja u gnijezda koja inkubiraju u slatkoj vodi tri do četiri sedmici. Nakon što se ličinke izlegu, ukopavaju se u sediment i ostaju zakopane do deceniju. Pojavljuju se kao mladi i migriraju nizvodno u okean kako bi se hranili, vraćajući se u slatkovodna staništa tek nekoliko godina kasnije kako bi se razmnožavali.
Odrasle jedinke, koje narastu do 84 centimetra, mogu putovati stotinama kilometara u unutrašnjost u potrazi za savršenim mjestom za mriješćenje i uzgoj, prenosi "Klik". Pacifičke paklare vrlo su poželjan plijen za mnoge vrste ptica, sisara i riba zbog izrazito masnog mesa koje sadrži tri do pet puta više kalorija po težini od lososa.
Kao takvi igraju važnu ulogu u slatkovodnim i morskim ekosistemima. Spomenimo usput i da su pronađe i u Jadranu, pa ako ste naletjeli na koju, naletjeli ste na pravog fosila.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.