Svaki automobil ima zatvoren sistem za hlađenje. U pravilu ovo bi trebalo značiti da se još u tvornici napuni rashladnom tečnošću te se ona ne bi trebala gubiti i do nje bi se trebalo doći otprilike svake dvije godine i promijeniti je.
Rashladna tečnost je mješavina vode i sredstva koje služi protiv smrzavanja i korozije. Međutim, iz prakse znamo da rashladna tečnost ponekad jednostavno nestane.
Rashladna tečnost nalazi se u hladnjaku vozila i služi za odvođenje topline iz motora u atmosferu. Prilikom rada motora događaju se razna trenja i sasvim je normalno da se zbog toga stvara visoka temperatura. Kada ne bi postojao sistem za hlađenje, temperatura bi se previše digla i tada bi vrlo lako došlo do raznih oštećenja i kvarova dijelova, ako ne i cijelog motora. Stoga vidimo koliko je važno da uvijek u automobilu imamo zdrav nivo rashladne tečnosti.
Sa druge strane, osim što može iscuriti zbog kvara na spremniku, rashladna tečnost se takođe može i smrznuti, posebno u zimskim mjesecima i ako u nju ne ulijemo sredstvo protiv smrzavanja. Kada se smrzne, ne može obavljati svoju funkciju, a sasvim je sigurno i da će popucati rezervoar za tečnost koji je uglavnom načinjen od plastike. Tečnost koja se stavlja u rashladno sredstavo, a služi protiv smrzavanja zove se antifriz. Količina antifriza koja se stavlja zavisi od očekivanih niskih temperaturama. U njemu su obično i dodaci protiv kamenca pa ga je dobro ostaviti u sistemu i tokom ljetnih mjeseci. Rashladna tečnost trebalo bi da se promijeni svake dvije godine, ali dobro je prije svake zime odvesti vozilo na pregled kako bi se vidjela gustina antifriza, odnosno ima li ga dovoljno s obzirom na najavljene niske temperature.
Iako rashladnu tečnost ne treba često mijenjati, potrebno ju je češće provjeravati, za slučaj da se negdje ne gubi. Ako primijetite da se gubi, treba je redovno nadopunjavati i, dakako što prije ustvrditi kvar te ga popraviti kako bi opet sve bilo u redu. Kvarovi oko curenja rashladne tečnosti su češći kod starijih vozila, s mnogo pređenih kilometara, i mogu biti veoma različiti. Postoje slučajevi da tečnost odlazi negdje na pod vozila pa tako nikada nećete naći mokru fleku ispod samog vozila, što će vas dodatno zbuniti, ali nakon nekog vremena možete otkriti da su vam mokri tepisi na podu. Takođe, veoma često curi kiler, kako se još često naziva sam hladnjak. On na sebi ima niz rebara i cijevi kojima se prenosi tečnost pa uvijek postoji mogućnost da negdje zbog korozije ili istrošenosti pusti.
Tečnost može da curi u motor i miješa se s uljem, a to se odmah vidi kada se izvadi štapić za mjerenje ulja, po emulziji ulja i vode. Takođe, tečnost može curiti u cilindre, a to će se registrovati kao bijeli dim na auspuh.
Dakako, veoma važan pokazatelj da vam eventualno tečnost curi jest i termostat jer on pokazuje dizanje temperature u sistemu, što je jasan pokazatelj da rashladna tečnost ne obavlja svoj zadatak. Ali, kod samog termostata, odnosno dizanja temperature na termostatu problemi mogu biti dvojaki jer to ne znači nužno curenje tečnosti, odnosno može biti i znak da je sam termostat pokvaren pa ta dva problema treba odijeliti.
Koji god uzrok oticanja tečnosti bio, a posebno kada nikako ne možete odrediti curi li oko motora ili na hladnjaku, očekuje vas poprilično težak posao, a to je otvaranje motora i izmjena brtve glave. Za ovo nađite dobrog majstora jer često se događa da ne znaju stvari vratiti na svoje mjesto pa nastane neki novi problem. Mnogo "šarafanja" i posla, ali bolje i to nego čekati da jednom potpuno ostanete bez rashladne tečnosti i to vam u potpunosti uništi motor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.