Tesla je poseban proizvođač automobila. Berzanska vrijednost američke kompanije iznosi oko 800 milijardi dolara, što je više od berzanske vrijednosti osam sljedećih automobilskih koncerna koji se nalaze iza Tesle – i to zajedno.
Amerikanci nisu uspješni samo zbog toga što proizvode e-automobile, koji su tražena roba na tržištu.
"Vrijednost preduzeća primarno počiva na autonomnoj vožnji“, tako Manager Magazin u svom julskom izdanju citira Teslinog šefa, Ilona Maska.
Uprkos činjenici da je berzanska vrijednost njegove firme u posljednje vrijeme nešto opala, Mask svaku priliku koristi da najavi kako „grandiozni biznis s autonomnom vožnjom" zapravo tek predstoji.
Autonomnu vožnju u velikom stilu je Mask doduše prognozirao već i u oktobru 2015., kada je na tržište „uveo“ prvog Teslinog autopilota, najprije je taj sistem „asistirao“ čovjeku, odnosno omogućavao povremenu autonomnu vožnju, ali pod ljudskom paskom.
No, pravi proboj 100%-tnog sistema autonomne vožnje, odnosno njegova dominacija na cestama je od tada u više navrata odgađana (u skoriju budućnost), i od strane šefa Tesle, ali i konkurenata koji rade na sličnim sistemima.
Pokusno flote autonomnih taksija su doduše već na cestama nekih kineskih i američkih gradova, i to pod strogim nadzorom vlasti. No, često se događaju nesreće, zbog kojih se pod upitnik stavlja i korištenje tih sistema u svakodnevnom saobraćaju. Glavni razlog nesreća su softverski problemi autopilota, koji često jednostavno ne uspiju donijeti pravu odluku u gužvi koja vlada u jednom velikom gradu.
U jednom drugom sektoru stvari očigledno funkcionišu puno bolje – radi se o poljoprivredi.
"Autonomne poljoprivredne strojeve se već koristi u Sjevernoj i Južnoj Americi, a i u Evropi poljoprivrednici počinju koristiti autonomne strojeve u području stočarstva ili zemljoradnje“, kaže za DW Matthias Mumme iz firme Claas, jednog od vodećih proizvođača poljoprivrednih strojeva u svijetu. „U poljoprivredi će autonomija sigurno ranije nego u drumskom saobraćaju postati dio svakodnevice."
Direktor strukovnog udruženja VDMA Landtechnik (udruženje koje zastupa interese proizvođača agrarnih strojeva, nap. red.), Tobias Ehrhard, na upit DW-a odgovara: "Za branšu su autonomne poljoprivredne mašine i traktorski koncepti važan sastavni dio tehnoloških rješenja sutrašnjice. Na koncu konca precizna senzorika i inteligentni softver omogućuju znatan napredak po pitanju učinkovitosti proizvodnje i održivosti u agrarnom sektoru.“
U drumskom saobraćaju, baš kao i u poljoprivredi, radi se o tome da se konvencionalna vozila, kod kojih je u fokusu hardver poput motora i pogonske tehnike, transformiše u sisteme koji se temelje na softveru. Ta transformacija na ulici i na njivi je cilj i firme Apex AI. Područje na kojem se ona specijalizovala je softver za autonomnu vožnju. Američka firma njemačkih korijena svoje sjedište ima u Silicijumskoj dolini, a podružnice je otvorila u Evropi i Aziji.
Partneri firme Apex AI su, između ostaloga, automobilski koncerni i proizvođači auto-dijelova poput Toyote, Volkswagena i Continentala, ali i proizvođači poljoprivrednih strojeva kao što su Agco Fendt, Krone i Lemken. Apex AI se bavi razvojem specijalnih softverskih paketa kojima se mušterijama omogućava da brže počnu sa serijskom proizvodnjom svojih vlastitih programa za primjenu u sektoru autonomije.
Jan Becker, šef Uprave (CEO) i jedan od utemeljitelja firme Apex AI, za DW jer svoje proizvode usporedio s tehnologijom koju se koristi i kod pametnih telefona, u procesu razvoja novih aplikacija za široko rasprostranjene operativne sisteme poput Androida ili iOSa. Za to je potrebno kreiranje SDL (engleski izraz je Software Development Kit, svojevrsno digitalno okruženje u kojem se radi na novim softverskim rješenjima, nap. red.).
"Umjesto mobilnih telefona mi se bavimo vozilima koja koriste cijeli niz senzorskih podataka, od kamera, radara ili lidara, kako bi se autonomno kretali u javnom prostoru, na polju ili u tvorničkim halama ili logističkim centrima“, objašnjava Becker.
Održavanje tih pokreta "funkcionalno sigurnima" je komplikovan, zahtjevan proces, jer za razliku od pametnih telefona, jedan radni stroj na polju ne može se tek tako „restartovati“ nakon što sistem „padne“ – već te mašine u svakom trenutku moraju biti u stanju da se po potrebi zaustave, zaobiđu neku prepreku ili da na nešto upozore.
"Mi smo 2021. dobili sigurnosni sertifikat od strane TÜV Nord (njemačka organizacija za tehnički nadzor, nap red.), te time postali jedini proizvođač u svijetu koji je dobio i službeni dokaz da sistemi koji koriste Apex AI ispunjavaju najviše zahtjeve po pitanju funkcionalne sigurnosti”, priča Becker s vidnim ponosom.
No, Becker napominje kako napredak po pitanju autonomnih poljoprivrednih mašina ne znači automatski da će to “pogurati” i razvoj autonomnih vozila za drumski saobraćaj.
“Prednost agrarne tehnike je da se u tom sektoru autonomiju može implementirati jednostavno brže“, kaže on.
Proizvođači su agilniji, a flote vozila manje.
„Osim toga su bezbjednosni kriterijumi u sektoru agrara drugačiji nego na cesti”, kaže Becker, “i to ovu stvar čini nešto jednostavnijom nego u uličnom prometu.”
Poljoprivrednici već godinama rade sa sistemima koji su (jednim dijelom) autonomni. Mašine za sjetvu i žetvu kojima se upravlja uz pomoć GPS-a su postali standard i zahvaljujući njima podignut je steepen djelotvornosti.
"Autonomni traktor spreman za serijsku proizvodnju će se tako znatno prije naći u praktičnoj upotrebi.“
Šef Apex AI-a dodaje: „Lično vozilo na putu se kreće znatno brže od jednog traktora, a i saobraćajna situacija na cesti je kompleksnija. U tom vozilu se u kraćem vremenu mora analizirati puno više senzorskih podataka, kako bi se adekvatno reagovalo.“
Što se tiče praktične upotrebe, to znači da bi autonomni traktor uskoro mogao preteći autonomni automobil.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.