U nastavku su opisani najčešći kvarovi alternatora (generatora), a onda i startera (anlasera) u motornim vozilima.
Alternator je generator naizmjenične struje koji pretvara mehaničku energiju u naizmjeničnu struju. U alternatoru se struja generiše u stacionarnim namotajima statora, pomoću rotirajućeg magnetnog polja rotora. Obično se koristi kao izvor struje u motornim vozilima.
Kratak spoj statora
U toku rada struja se upravo pretvara u statoru. Jedan uzroka kratkog spoja može da bude usled prekoračenja vrijednosti struje koja teče kroz namotaj. Štaviše, može da dođe do kratkog spoja ćelija akumulatora preopterećenja u električnoj instalaciji vozila ili, rjeđe, mehaničkog oštećenja izolacija namotaja statora ili istrošenosti.
U statoru struju proizvodi rotor - njegov rad stvara magnetno polje, a pokreće ga radilica motora. Kvar u ovom dijelu je povezan sa habanjem kliznih prstenova/ugljeničnih (grafitnih) četkica koje prenose struju iz regulatora (elementi odgovornih za protok struje). Najčešći razlozi za ovaj kvar su habanje materijala tokom rada.
Regulator napona oštećen ili izgorio
Elektronski modul je složen element, mikroprocesorski kontroler sa završnim elementom PWM (Pulse Vidth Modulation), tako da postoji mnogo mogućih kvarova. Jedan od najčešćih razloga je strujno granično prekoračenje PWM tranzistora ili mehaničko oštećenje modula (nema zalemljenih ili zavarenih spojeva) i istrošenih četkica koje prenose struju na rotor.
Neispravni ležajevi alternatora
Kvar se može prepoznati po glasnom radu i povećanju buke zajedno sa povećanjem brzine motora. Za to može biti mnogo razloga - od čisto operativnog habanja dijelova, preko lošeg kvaliteta materijala, do spoljašnje kontaminacije. Neprijatnu buku može stvoriti i istrošena remenica, koja će takođe oštetiti klinasti kaiš. Kao rezultat duže upotrebe, kaiš se može pokidati i izložiti korisnika automobila visokim troškovima.
U nastavku su navedeni najčešći kvarovi startera u motornim vozilima.
Sve dok motori sa unutrašnjim sagorijevanjem ne ustupe mjesto hibridnim ili električnim pogonima, starter, odnosno DC motor, igraće važnu ulogu u standardnom sistemu. On zarotira radilicu motora i daje odgovarajuću brzinu rotacije pri kojoj motor može da počne da radi samostalno. Starter troši najviše električne energije iz akumulatora, ali samo u kratkim periodima tokom pokretanja motora.
Nema reakcije nakon okretanja ključa
Krivac može biti oštećena brava za paljenje ili ispražnjen akumulator. Međutim, ako je baterija napunjena, razlog se može naći u starteru. Vrijedi provjeriti da li su svi strujni i kontrolni kablovi (napajanje elektromagnetnog prekidača/automatske jedinice) čisti i bez ikakvih tragova prašine i da li su stezaljke/prstenaste kleme zategnute. Drugi razlog može biti oštećenje namotaja elektromagnetnog prekidača ili habanje ili zaglavljivanje četkica, što rezultira nedostatkom veze sa komutatorom.
Starter se okreće, ali ne može da pokrene motor
Razloge treba tražiti u oštećenom bendiksu. Njegovi zubi vjerovatno ne zahvataju zamajac i javlja se karakteristična buka tzv. mljevenje. Bendiks je izgrađen na principu jednosmjernog kvačila, što znači da u jednom smjeru propušta, a u drugom treba da "uzme"/pogoni zupčasti vijenac i zamajac - dešava se da je to kvačilo oštećeno, tj. propušta u oba smjera.
Razlog za niske i nepravilne rotacije mogu biti i prekidi u električnom strujnom krugu rotora ili statora. Sa takvom greškom, u krajnjoj situaciji, rotor se jednostavno "neće ni mrdnuti".
Starter proizvodi pretjeranu buku
Simptom može biti previše istrošenost čaure spojnice ili istrošeni zupci zupčanika na obodu zamajca. Kada starter nepravilno rotira zamajac motora, vjerovatno je sklop kvačila između startera i vijenca rotor u kvaru.
Starter ne završava rad
Ovdje možemo da imamo oštećenim zupčanicima. Može doći do mehaničkog zaglavljivanja zuba, a time i do odložene regresije bendiksa. Duži rad bendiksa sa obodom zamajca se manifestuje promjenom boje ovog elementa koja nastaje trenjem.
Ako starter nastavi da radi nakon pokretanja motora i "puštanja" ključa (ključ se automatski vraća u niži položaj), kvar je najčešće u kontakt bravi, a rjeđe dolazi do kratkog spoja u električnoj instalaciji ili zaglavljivaja jezgra elektromagnetnog prekidača. U ovoj situaciji će doći do promjene boje kao rezultat trenja i bendiksa će se oštetiti.
Događa se da su razlog daljeg rada startera (bendiks je uvučen) "zavareni" kontakti u elektromagnetskom prekidaču ("zalijepljeni" kontakti, koji ostaju zatvoreni nakon odspajanja prekidača za bravi za paljenje). To se obično događa kada su kontakti i opruga u kupoli elektromagnetskog prekidača već istrošeni - na ograničenom mjestu kontakta teče velika struja, što uzrokuje lokalno topljenje i "zavarivanje" dviju površina.
Najčešće, nakon nekog vremena, opruga u kupoli, koja služi za "sigurno" rastavljanje kontakata. Ako opruga ili vibracije (prouzrokovane rupama na kolniku) ne oslobode ovaj kontakt, rotor i stator će se u kratkom vremenu oštetiti, jer su elektromotor startera i njegova konstrukcija predviđeni za kratkotarjan rad. Ovaj kvar nastaje vrlo rijetko.
Današnjim alternatorima upravlja se digitalnim signalima, pa su za njihovu kontrolu kvalitete potrebni najsavremenije mašine. Zarad rješevanja bilo kakvog problema koji bi se eventualno javio s punjenjem ili pokretanjem vozila, treba se konsultovati sa stručnjakom u automehaničarskoj radionici. Svaki od gore navedenih kvarova zahtijeva dijagnostiku i ni najmanju grešku ne treba shvatati olako.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.