Mogućnosti

Pet pravila za duži život motora

Pet pravila za duži život motora
Foto: Image by Markus Thomas from Pixabay | Pet pravila za duži život motora
N.N.

Motor je najskuplji dio svakog automobila. Zato ne treba da čudi što vozači često traže odgovore na pitanje - kako produžiti životni vijek motora. To, međutim, ne mora da bude teško...

Veliki servis motora košta od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra. Zamjena oštećenog motora drugim polovnim, uz garanciju tehničke ispravnosti i ugradnju, koštaće nekoliko hiljada evra...

Međutim, ako na umu imamo nekoliko jednostavnih pravila, dugotrajnost pogonskog agregata može se značajno povećati.

1. Sačekajte 30 sekundi

Dugotrajno zagrijavanje motora u stanju mirovanja je besmisleno, povećava potrošnju goriva i stvara nepotrebne izduvne gasove i produžava samo vrijeme zagrijavanja motora, koji i inače brzo dostigne radnu temperaturu.

S druge strane, ne treba kretati odmah nakon pokretanja motora, pogotovo ako vozilo nije korišćeno nekoliko dana. Zato ga pustite da radi do pola minuta u praznom hodu, jer će se tako ulje rasporediti po unutrašnjosti pogonske jedinice, što će smanjiti trenje i trošenja ključnih elemenata motora.

2. Pažljivo sa motorom

Nemojte da preopterećujete motor prije nego što ga zagrijete na radnu temperaturu, koja iznosi oko 90 stepeni Celzijusa, pišu "Automobili.ba".

To se odnosi i na rashladnu tečnost i na ulje, koje se zagrijava dvostruko sporije od "vode". Kad se igla temperature tečnosti zaustavi na pola skale, ulje je obično zagrijano na oko 40 do 50 stepeni. U zavisnosti od motora i uslova, za dostizanje temperature od 80 do 90 stepeni potrebno je nekoliko kilometara vožnje.

Postepeno zagrijavanje motora je važno je iz nekoliko razloga. Dijelovi motora izrađeni su od različitih metala, koji se zagrijavaju različitim brzinama, mijenjajući svoje veličine, što u ekstremnim situacijama prouzrokuje stvaranje nepovoljnih naprezanja. Što se ulje više grije - postaje fluidno, zahvaljujući čemu bolje štiti elemente koji "sarađuju".

3. Ne pokušavajte da održavate malu brzinu

Kada je motor zagrijan može da koristi cijeli raspon broja obrtaja. U određenim slučajevima, to bi i trebalo učiniti. Ništa nije toliko štetno za čaure cilindara, dvodjelni (plivajući) zamajac ili ležajeve mjenjača kao pokušaj ubrzavanja naglim gasom "do poda" u visokom stepenu prenosa. Potrošnja goriva se tada povećava, ubrzanje je malo, a opterećenja dijelova motora ogromna.

Zato je bolje prebaciti u niži stepen prenosa, pustiti motor da radi na 3.500 obrtaja u minutu ili više, da biste brzo prešli u viši stepen prenosa nakon postizanja željene brzine. Važno je da periodična vožnja visokih performansi podstiče sagorijevanje naslaga iz komora za sagorijevanje, izduvnog sistema i čađi iz DPF filtera.

Takođe, vožnja pri većem broju obrtaja motora utiče i na rad sistema promjenjive geometrije u turbopunjaču (ako vozač vozi samo pri niskim obrtajim, češće će mu se paliti lampica DPF-a).

4. Ne gasite motor odmah nakon vožnje

Kod većine automobila isključivanje motora jednako je zaustavljanju njegovog podmazivanja i hlađenja.

Treba zapamtiti i ne gasiti motor odmah nakon naporne vožnje. Čak i desetine sekundi praznog hoda prije isključivanja omogućiće bar djelimično hlađenje najopterećenijih dijelova, uključujući turbopunjač, ​​koji se doslovno može zagrijati do usijanja.

Kada pokazivač temperature rashladne tečnosti pokaže 90 stepeni Celzijusa, temperatura turbopunjača može da bude nekoliko stotina stepeni.

5. Ne potcjenjujte kvarove

Motor i njegova dodatna oprema čine jednu cjelinu koja sarađuje. To znači da neki kvarovi mogu izazvati druge. Kada istrošene mlaznice za gorivo počnu da prosipaju gorivo, dolazi do pretjeranog ispiranja ulja iz cilindra, što dovodi do trenja u motoru, a zatim i do sagorijevanja ulja.

Ako su dizne djelimično zapušene, postoji mogućnost da će senzori registrovani "siromašnu" smjesu, pa će kompjuter dodavati više goriva. Problem, međutim, nastaje kada kompjuter pokušava da kompenzuje ovu pojavu dodajući više goriva i u cilindre kojima dizne nisu zapušene, praveći smjesu koja je sada "prebogata" i koja ne proizvodi dovoljno jake eksplozije.

Kod djelimično zapušenih dizni takođe postoji šansa da umjesto finog "spreja", izađe mlaz koji ne može da se zapali. Neravnomjeran rad uništava plivajući zamajac i mjenjač. Kao rezultat sagorijevanja ulja, u motoru se sakuplja puno taloga - što u ekstremnim situacijama može dovesti do zapušavanja i kvara na motoru.

Curenje ulja može da otopi gumena crijeva, a spisak sličnih grešaka je zaista dugačak. Zato, ako motor ne radi kao ranije, obavezno treba posjetiti servis.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije