Preupravljanje je stanje u kojem zadnji kraj vozila nije pod kontrolom, karakteristično je za vozila sa pogonom na zadnjim točkovima, a dok neiskusne vozače može neugodno iznenaditi, iskusni kontrolisano preupravljanje pretvaraju u atraktivan drift.
Preupravljanje je rezultat postizanja maksimalnih sila prijanjanja (trenje / adhezijske sile između pneumatika i podloge) koje mogu ostvariti zadnji pneumatici.
Šta uzrokuje preupravljanje u kojim situacijama je velika mogućnost preupravljanja, te kako pravilno reagovati i kako ispraviti zanošenje zadnjeg kraja vozila, pročitajte u nastavku.
Faktori koji utiču na preupravljanje:
Postoji mnogo uzroka preupravljanja vozila. Podijelićemo ih na aktivne (nastaju upravljanjem) i pasivne (postoje kao rezultat određenih svojstava vozila) uzroke.
Aktivni uzroci preupravljanja su:
- Promjena težišta vozila (prebrz ulazak u krivinu)
- Doziranje gasa (nagla ubrzanja u krivini, prerano ili agresivno doziranje gasa – odnosi se uglavnom na vozila sa zadnjim pogonskim točkovima)
- Kočenje (unutar ili tokom savladavanja krivine)
- Upravljanje (pogrešni pokreti volanom)
- Prestanak doziranja gasa u krivini
Pasivni uzroci preupravljanja su:
- Raspodjela mase (bilo kakav oblik neravnoteže vozila)
- Vješanje i šasija vozila
- Tip, materijal i pritisak pneumatika
- Podešavanja motora/vozila
Prepoznavanje (simptomi) preupravljanja vozilom
Vrlo malo je vjerovatno da ćete doći u situaciju preupravljanja, tj. proklizavanja zadnjih točkova. Takvo nešto se događa pri većim brzinama gdje se vozilom upravlja na samim granicama sposobnosti prijanjanja vozila, ili u nepovoljnim uslovima na putu (snijeg, led, ulje, itd.).
Preupravljanje se dogodi ukoliko zadnji dio vozila postane nestabilan, tada se osjeti kao da je zadnji dio vozila odjednom "lakši". Ovo će rezultirati okretanjem vozila prema unutrašnjoj ivici krivine.
Ispravljanje preupravljanja vozilom (povratak kontrole)
Bez obzira kako je došlo do preupravljanja uvijek se mora primijeniti "counter steering" tehnika ili tehnika suprotnog okretanja upravljača (okretanje upravljača u smjeru zanošenja).
Kod određenih situacija mogu se preduzeti i dodatne mjere, ali u tom slučaju je jako bitno poznavati (uzeti u obzir) uzrok preupravljanja vozila.
Counter steering tehnika
Ukoliko se točkovi okrenu premalo velika je mogućnost nekontrolisanog okretanja vozila. Okrenete li ih previše, automobil će se "pre-ispraviti" što će rezultirati zanošenjem u suprotnu stranu.
Ovom tehnikom se može ovladati relativno brzo uz pravilnu vježbu. Ova tehnika mora postati instinkt ukoliko vozite automobil sa pogonom na zadnjim točkovima.
Ispravan pokret volana je neophodan neposredno nakon preupravljanja, u suprotnom vozilo će vjerovatno doći u položaj gdje ga je teško kontrolisati. Takođe je jako bitno, jednom kada se automobil počne vraćati u željenu putanju, popustiti (vratiti) volan u prvobitan položaj. Ukoliko se to ne napravi, imaće se preupravljanje u suprotnome smjeru.
Kako bismo izbjegli ili smanjili mogućnost preupravljanja u određenim situacijama obratite pažnju na sljedeće karakteristične slučajeve:
1. Prebrz ulazak u krivinu
Prebrzim ulaskom u krivinu namjerno izazivate nevolju. Preupravljanjem nećete najbrže savladati krivinu, ali u svakom slučaju je ovo jedan od zabavnijih načina savladavanja krivine (ako se zabavljate na stazi, naravno).
Ako ste u krivinu ušli prebrzo, svaka korekcija putanje treba biti izuzetno nježna, kao i promjena u doziranju gasa. Ako ste na stazi, u početku krivinu pokušajte savladati takvom brzinom s kojom ste sigurni da neće remetiti stabilnost vozila i ugroziti prijanjanje. Nakon toga, kako dobijate na iskustvu, svaki sljedeći put postupno povećavajte brzinu. Ne budite nepromišljeni, ne precjenjujte vlastite sposobnosti. Upravo zbog ovoga većina nesreća (izlijetanja sa staze) se dogodi u prvih nekoliko krugova, ili u prvih nekoliko mjeseci vozačkog staža!
2. Ubrzanje unutar krivine (prerano ili previše agresivno)
Remećenje prijanjanja na zadnjim točkovima je karakteristično za snažnija vozila, stoga ako Vam se to dogodi budite malo nježniji i manje agresivni prilikom doziranja gasa. Proklizavanjem (šlajfanjem) zadnjih točkova snaga motora se ne prenosi na put, stoga to nije korisno ni u kojem pogledu.
Kako biste ovo ispravili dovoljno je lagano popustiti papučicu gasa.
3. Kočenje u krivini
Intuitivno je jasno da kočenje u krivini nije baš najpametnija ideja. Zapravo, kočenje u krivini se izbjegava u gotovo svim situacijama. Čak i ukoliko ispred Vas izleti divlja životinja, bolje je zaobići "prepreku", nego naglo kočiti.
Ako se pak koči u krivini, onda to treba biti izuzetno kontrolisano i progresivno. Ukoliko takvim kočenjem uzrokujete preupravljaje, najbolji način da se to ispravi je nježno ali brzo (progresivno) popuštanje kočnice.
4. Prestanak doziranja gasa u krivini
U ekstremnim slučajevima, a vjerovatnije kod sportskih automobila sa prednjim pogonom, preupravljanje se može dogoditi usljed naglog prestanka doziranja gasa.
Naime, prilikom prestanka doziranja gasa dolazi do promjene težišta vozila prema naprijed. Time se poveća prijanjanje prednjih točkova, a istovremeno smanji prijanjanje zadnjih točkova, što može dovesti do njihovog proklizavanja.
Kod automobila na prednji pogon često se ovakvo preupravljanje može ispraviti ponovnim doziranjem gasa.
Preupravljanje kod različitih konfiguracija vozila
Vozila sa pogonom na zadnje točkove:
Kod pogona na zadnje točkove uglavnom se ima stabilnije i bolje izbalansirano vozilo. Prijanjanje i sile koje učestvuju kod prijanjanja (adhezijske sile) su raspoređene između prednjih i zadnjih točkova.
Prednji točkovi koriste sile prijanjanja za upravljanje, dok ih zadnji točkovi koriste za pogon (ubrzanje). Vozila sa pogonom na zadnjim točkovima su sklonija preupravljanju!
Vozila sa pogonom na zadnjim točkovima i motorom sprijeda imaju:
- veliku mogućnost proklizavanja (preupravljanje) prilikom brzog ulaska u krivinu,
- veliku mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
- umjerenu mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
- umjerenu mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Vozila sa pogonom na zadnjim točkovima i motorom nazad imaju:
- veliku mogućnost proklizavanja (preupravljanje) prilikom brzog ulaska u krivinu,
- umjerenu mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
- veliku mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
- veliku mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Vozila sa pogonom na prednjim točkovima (motor sprijeda) imaju:
- veliku mogućnost podupravljanja (puno više nego li preupravljanja) prilikom brzog ulaska u krivinu,
- zanemarivu mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
- veliku mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
- veliku mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Vozila sa pogonom na sva četiri točka imaju:
- umjerenu mogućnost preupravljanja prilikom brzog ulaska u krivinu,
- umjerenu/veliku mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
- umjerenu mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
- umjerenu mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Napomena: Ukoliko niste sigurni kako upravljati vozilom sa pogonom na sva četiri točka, upravljajte kao da vozite vozilo sa zadnjim pogonom (nećete puno pogriješiti). Ova vozila su najopasnija (pogotovo za početnike) jer daju lažan osjećaj sigurnosti, nema "osjećaja" tako da se teže osjeti svaka nepravilnost (podupravljanje, preupravljenje, itd.). Nadalje, ova vozila imaju veoma dobro ubrzanje u svim uslovima, ali ne zaboravite da imaju iste (ne)mogućnosti kočenja kao i ostala vozila.
Jednostavne dorade koje smanjuju šansu preupravljanja
Ako imate npr. trkaći automobil sa kojim često dođete u situaciju preupravljanja, postoje jednostavne prerade koje mogu pridonijeti smanjenju proklizavanja zadnjeg dijela:
- omekšajte zadnje opruge
- smanjite pritisak u zadnjim pneumaticima
- koristite "mekše" zadnje pneumatike
- povećajte silu/pritisak na zadnji dio vozila (ako ne utiče negativno na aerodinamičnost)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.