Dok većina baštovana čeka proljeće da bi započela sjetvu, neke vrste povrća mogu se posijati ili posaditi već u jesen.
Ako se odabere odgovarajuća sorta i pogodi pravi termin, biljke će dočekati toplije dane spremne za nastavak rasta, a berba bi mogla početi ranije nego kod proljećne sadnje.
Jesenja sjetva, međutim, zavisi od klimatskih uslova, vrste zemljišta i otpornosti odabrane sorte. Sjeme ne treba sijati prerano, dok je zemlja još topla, jer bi biljke mogle početi da rastu prije zime. S druge strane, ako se predugo čeka, zemljište može postati previše hladno ili smrznuto za rad.
Koje povrće možete posijati ili posaditi prije zime
1. Mrkva
Mrkva se može sijati u kasnu jesen, naročito u krajevima u kojima zime nisu previše oštre. Sjeme tokom zime miruje, a klijanje počinje kada se u proljeće steknu odgovarajući uslovi. Za jesenju sjetvu treba odabrati odgovarajuće sorte i dobro pripremiti zemljište.
2. Cvekla
Cvekla je još jedna kultura koja se u pogodnim uslovima može sijati pred zimu. Zahtijeva rastresito zemljište i mjesto na kojem se voda ne zadržava. Jesenja sjetva može omogućiti raniji početak razvoja u proljeće, ali uspjeh zavisi od vremenskih prilika i otpornosti sorte.
3. Rotkvice
Rotkvice brzo rastu i pogodne su za baštovane koji žele ranu proljećnu berbu. Sjeme se može posijati kasno u jesen, kako bi sačekalo proljeće u zemlji. Za dobar rezultat važno je izabrati sortu koja odgovara ovakvom načinu uzgoja.
4. Špinat
Špinat je otporna lisnata kultura koja se može sijati u jesen. Kada se posije u odgovarajućem terminu, može prezimiti i nastaviti rast čim temperature porastu. Potrebno mu je zemljište bogato hranljivim materijama koje dobro propušta višak vode.
5. Peršun
Peršun sporo klija, pa jesenja sjetva može biti praktična za one koji žele da ga imaju u bašti čim počne proljećni rast. Sjeme se sije u pripremljeno zemljište, a redove treba obilježiti kako bi se lakše prepoznali kada biljke počnu da niču.
6. Kopar
Kopar je začinska biljka čiji se nježni listovi koriste za začinjavanje salata, supa, sosova i drugih jela. U područjima s blažom klimom može se razmotriti kasna jesenja sjetva, ali je važno odabrati odgovarajući termin kako sjeme ne bi proklijalo prije zime.
7. Rukola
Rukola brzo raste i može se uzgajati tokom većeg dijela godine kada temperature nisu ekstremne. U područjima s blažim zimama može se sijati i u jesen, dok je u hladnijim krajevima bolje zaštititi usjev ili sačekati proljeće.
8. Zelena salata
Pojedine sorte zelene salate mogu podnijeti niže temperature, pa se mogu sijati ili saditi u jesen. Za prezimljavanje treba birati sorte koje su prilagođene hladnijim uslovima. Zaštita od jakog mraza može biti neophodna, naročito na otvorenim i izloženim mjestima.
9. Crveni luk
Crveni luk se najčešće uzgaja iz lučica, a odgovarajuće sorte mogu se saditi u jesen. Biljke se prije zime ukorijene, a u proljeće nastavljaju rast. Termin sadnje treba prilagoditi lokalnim uslovima kako bi se izbjeglo prerano razvijanje nadzemnog dijela biljke.
10. Bijeli luk
Bijeli luk jedna je od najpoznatijih kultura za jesenju sadnju. Čenovi se sade u pripremljeno zemljište, dovoljno duboko da budu zaštićeni od hladnoće, ali ne toliko duboko da otežaju nicanje. Jesenja sadnja omogućava razvoj korijena prije zime, a berba se uglavnom obavlja narednog ljeta.
11. Vlasac
Vlasac je višegodišnja začinska biljka koja se može uzgajati u bašti ili saksiji. Može se razmnožavati dijeljenjem busena, a u odgovarajućim uslovima i sjetvom. Kada se jednom primi, iz godine u godinu daje nove listove koji se koriste kao dodatak jelima.
12. Ljutika
Ljutika (poznata i kao šalot ili kozjak) pripada istoj porodici kao crveni i bijeli luk, ali ima sitnije lukovice i karakterističnu aromu. U zavisnosti od sorte i lokalne klime, može se saditi u jesen ili proljeće. Za sadnju joj odgovara rastresito zemljište na kojem se voda ne zadržava.
Kako pripremiti baštu za jesenju sadnju
Prije sjetve ili sadnje potrebno je ukloniti ostatke prethodnih kultura i korov, a zemljište usitniti i poravnati. Ako je zemlja teška i zadržava vlagu, korisno je poboljšati njenu strukturu kako bi se smanjio rizik od truljenja sjemena i lukovica.
Termin sadnje ne treba određivati samo prema kalendaru. Važniji su temperatura zemljišta, prognoza vremena i karakteristike konkretne sorte. Sjeme i lukovice treba saditi u skladu s preporukama za odabranu kulturu, a u područjima s oštrijim zimama može pomoći zaštita od mraza.
Jesenja sadnja ne garantuje raniju berbu u svim uslovima, ali uz pravilan izbor kultura i odgovarajuću pripremu bašte može biti koristan način da se proljećni radovi olakšaju i sezona uzgoja bolje iskoristi, prenosi Glossy