Agrar

Pratite nas na Google news

Korona nije mnogo produžila brazde

Korona nije mnogo produžila brazde
Foto: Ilustracija | Korona nije mnogo produžila brazde
Dragan Sladojević

SARAJEVO, BANJALUKA - Apeli da se ove godine zbog situacije izazvane virusom korona masovno zasiju obradive površine u BiH imali su male učinke, jer su brazde tek nešto duže u odnosu na proljeće 2019.

Površina pod pšenicom je, recimo, povećana za svega oko dva procenta (sa 66.588 na 67.978 hektara). Raž je posijana na 3.553 hektara, što je čak i manje nego lani, kada je pod ovom žitaricom bilo 3.630 ha.

Neznatno povećanje u zasijanim površinama zabilježeno je i kad su u pitanju ječam, zob te kukuruz, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Heljda je zabilježila drastičan pad u zasijanim površinama: proteklog proljeća zasijano je 950 hektara ovog žita, a u 2019. godini čak 1.333 ha.

Kada je u pitanju industrijsko bilje, najbolji rezultati su postignuti u sjetvi soje, koja je prošle godine zasijana na površini od 8.884 ha, a u proljeće 2020. zasijano je 13.575 hektara. Površina pod uljanom repicom je za tek nekoliko procenata veća u odnosu na 2019.

Poljoprivrednici nisu u protekloj proljećnoj sjetvi sijali mnogo više povrća nego prošle godine. Mršavo povećanje zabilježeno je kada govorimo o, primjera radi, krompiru, grašku, pasulju, kupusu, krastavcu, zelenoj salati i brojnim drugim povrtarskim kulturama.

Nisu se zemljoradnici proslavili ni kad je riječ o jagodičastom voću... U proljeće 2019. zasađen je 1.301 hektar jagoda, a u proljeće ove godine 1.366 hektara, što je za nekoliko procenata više.

Nije ovakva statistika iznenadila Dragana Pavlovića, predsjednika Seljačkog saveza FBiH, koji ističe da se tako nešto moglo i očekivati.

"Mi nemamo ljude da bismo zasijali veće površine. I prije korone godinama je demografska slika u BiH bila katastrofalna. Da smo igrom slučaja i uspjeli zasijati dosta više, šta bi se desilo? Imamo ionako viška na tržištu. Ne možemo prodati lubenicu, krompir, ništa... Dok ne zaštitimo domaću proizvodnju nemamo šanse na tržištu", rekao je Pavlović u izjavi za "Nezavisne novine".

Na tržišne viškove upozorava i Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, koji tvrdi da, kada je o Srpskoj riječ, statistika ne pokazuje tačno stanje.

"Mi imamo više zasijanog povrća, ali imamo i povrća u izobilju koje se ne može prodati. Velika je ponuda, a mala potražnja. Nema veselja, ne rade restorani kao ranije, nema izvoza. Kupus se zaorava. Imate na jednoj hrpi dva-tri vagona krastavaca i vlasnik čeka hoće li ga prodati za koji dan. Ako se to ne desi, biće zgrnut u Vrbas", tvrdi Mastalo.

Iz Vlade RS juče je saopšteno da će, u cilju stabilizacije tržišta i zaštite domaće proizvodnje, iz Kompenzacionog fonda RS biti obezbijeđena 2.000.000 KM za finansiranje interventnog otkupa tržišnih viškova proizvedenog povrća u RS.

"Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u 2020. godini pod povrtarskim kulturama je zasijano oko 1.000 ha obradivih površina više nego prethodne godine, a s obzirom na povoljne agroekološke uslove za rast i razvoj povrtarskih kultura zabilježen je povećan prinos, a samim tim pojavili su se i tržišni viškovi povrća", saopšteno je iz Vlade RS.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će Vlada iz sredstava Kompenzacionog fonda obezbijediti otkup 11 tona povrća.

Nakon sjednice Upravnog odbora Kompenzacionog fonda, Višković je rekao da će prerađivačima poput "Save" Semberija, "Vitaminke" i drugih Vlada sufinansirati otkup povrća sa 10 feninga po kilogramu.

"Ovo se ne odnosi na količine koje su ranije ugovorene. Moram istaći da se 'Sava' uključila sa dodatnih osam tona povrća. Ako osim ovih 11 tona bude još viškova povrća imamo privredne subjekte koji su spremni da uz našu pomoć određene količine izvezu na tržište u okruženju", rekao je Višković.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije