Agrar

Rekordan urod povrća, kupaca ni za lijeka

Rekordan urod povrća, kupaca ni za lijeka
Foto: N.N. | Rekordan urod povrća, kupaca ni za lijeka
Zlatan Čekić

SANSKI MOST - Poljoprivredni proizvođači na području općine Sanski Most sumiraju prinose, koji su rekordni, ali problem za većinu u ovom trenutku je kako proizvode plasirati na tržište.

Dino Aganović iz sanskog sela Kijeva, jedan od najvećih individualnih poljoprivrednih proizvođača na ovim prostorima, ističe kako je ove godine vrlo malo ljudi iz dijaspore, koji su najveći kupci njegovih proizvoda, dok su kod domaćih kupaca značajno opali interesovanje i kupovna moć.

"Vrlo je malo ljudi iz inostranstva zbog zdravstvene situacije i pandemije došlo na godišnje odmore, a oni su tradicionalno najbolji kupci kada se radi o svježem povrću u ovo doba godina. Također, veliki broj građana se ove godine okrenuo vlastitoj proizvodnji, pa je nama poljoprivrednicima sve to otežalo plasman robe na tržište", kaže Aganović.

Prema njegovim riječima, ovdašnji poljoprivrednici su već godinama prepušteni sami sebi jer za najveći dio poljoprivredne proizvodnje ne postoji zagarantovan otkup. Ističe kako je ove godine kultivisao oko tri hektara zemljišta različitim kulturama, te da je postigao rekordne prinose, posebno kada se radi o bostanu, dinji, krastavcu, krompiru, luku, ali i ostalom povrću.

"Ove godine nabavio sam kvalitetna sjemena lubenice i dinje iz Srbije i Turske i imam zaista odličan urod i prvoklasne proizvode. Prinosi svih kultura su zaista odlični, pa tako očekujem oko pet tona crvenog luka, ali i velike količine drugog povrća. Jedino je problem malo s paradajzom, jer je ugrožen zbog vremenskih prilika i plamenjače", kaže Aganović.

Kaže kako su njegovi proizvodi uzgojeni na prirodan način uz minimalnu upotrebu vještačkog đubriva, pesticida i drugih hemijskih preparata koji se uobičajeno koriste u agrarnoj proizvodnji.

"U posljednje vrijeme ljudi se sve više okreću domaćim proizvodima, a interesuje ih i kako su oni uzgojeni, da li je riječ o zdravoj i organskoj hrani i slično", kaže ovaj sanski poljoprivrednik.

Ono što je problem u posljednje vrijeme, kada je riječ o poljoprivredi, kako ističe, je nedostatak radne snage, s obzirom na to da je veliki broj mladih ljudi otišao u inostranstvo. U Udruženju poljoprivrednika općine Sanski Most kažu kako poljoprivredna proizvodnja može biti jedna od razvojnih privrednih grana, ali da je za intenzivniji razvitak agrarnog sektora potrebno sistemsko rješenje. To podrazumijeva povećanje poticajne politike, izgradnju skladišnih potencijala i osiguranje tržišta za domaće poljoprivrednike, smatraju u pomenutom udruženju.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije