BON - Vještačko đubrivo je skupo. Vlada i oskudica. Zato se stajnjak sve više koristi. Ne samo da bukvalno smrdi, već ima i veoma lošu reputaciju.
Bez đubriva nema ni poljoprivrede. Da bi uopšte postigli ekonomski isplativ rod, farmeri moraju da „pomognu” da izmučena zemlja bude plodnija. Uz pomoć đubriva. To se radi decenijama, uglavnom uz pomoć vještačkih đubriva.
Rast biljaka podržava ne samo azot, već i fosfor i kalijum. To su esencijalne hranljive materije, baš kao i takozvane sekundarne supstance kao što su sumpor, magnezijum i kalcijum. Njihov udio u mineralnom vještačkom đubrivu može se precizno prilagoditi potrebama poljoprivredne proizvodnje.
Naravno, sve ove poslove u jednom specifičnom dijelu može obaviti organsko đubrivo – stajnjak. Životinje jedu. Životinje proizvode izmet. A onda poljoprivrednici taj izmet, mješavinu čvrstog i tečnog izmeta, „prosipaju” po njivi. To se često dešava uz popriličnu količinu besa komšija koji žive u blizini njiva, posebno zbog amonijaka u đubrivu koje smrdi po nekoliko dana.
Do sada je politički slogan bio: što manje stajnjaka na njivama! Ne samo zbog smrada, već zbog zaštite vode za piće. Ali rat u Ukrajini je i tu politici pomrsio račune. Za proizvodnju vještačkog đubriva je potreban gas. A zbog rata je nestašica gasa. On je sve skuplji.
I tako omraženo đubrivo doživljava renesansu. Udruženje njemačkih farmera (DBV) potvrdilo je da je potražnja za đubrivom snažno porasla – posebno u kontekstu rasta cijena vještačkih đubriva. Njegova cijena ne samo da je porasla tri do četiri puta, već je i veoma teško doći do vještačkog đubriva.
Edelhard Brinkman iz „banke” za stajnjak Weser-Ems (kompanija koja otkupljuje višak stajnjaka od farmera, a zatim ga dalje prerađuje ili prodaje) kaže za DW da je potražnja za organskim đubrivom „znatno porasla” u posljednjih godinu dana. I dodaje da razlog nije samo poskupljenje gasa, već i volatilnost cijena đubriva: „Ono što danas košta 900 evra, sutra možete da dobijete za 600.“ I obrnuto, naravno.
„Banka“ stajnjaka je svojevrsni posrednik na tržištu. Brinkmanov poslodavac posjeduje sopstveni vozni park i tako prenosi stajnjak sa jedne farme na drugu – sa one gdje đubrivo nije potrebno do one gdje je hitno potrebno. Brinkman nam kaže da se troškovi „prebacuju” na kupce i prodavce.
Neki su poljoprivrednici jednostavno srećni da se riješe izmeta svojih životinja, jer oni ne mogu tek tako kompletno đubrivo kojim raspolažu ispustiti na polja.
Za to postoji maksimalna kvota, odnosno maksimalna količina đubriva koja se može „pustiti“ na njive – između ostalog, i zbog zaštite komšija i pitke vode.
U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Vestfaliji dozvoljena količina na zelenim površinama je 50-60 kubnih metara goveđeg stajnjaka (40 kubnih metara svinjskog stajnjaka) po hektaru tokom jedne godine.
Iz politike dolaze kontradiktorne izjave o ovoj temi. Njemački savezni ministar poljoprivrede Džem Ozdemir rekao je u intervjuu za RTL/ntv da u Njemačkoj uzgoj životinja i dalje ima smisla, i zato što se tako proizvodi stajnjak kao "zamjena" za mineralna đubriva.
S druge strane, potrebno je ograničiti i masovni uzgoj životinja – kao doprinos zaštiti klime, napomenuo je ministar poljoprivrede: „Treba nam manje životinja, a te životinje trebaju dobiti više površine.“ Klimatske promjene su odgovornost ljudi, pa ljudi moraju da vode računa o tome.da posljedice klimatskih promjena nisu prevelike, dodao je: „Na primjer, jedući manje mesa“.
Godišnje se na polja u Njemačkoj „istovari” do tri miliona tona čistog azota. Oko 50 odsto dolazi od vještačkih đubriva, tvrdi Udruženje njemačkih poljoprivrednika. Zato generalni sekretar DBV-a Bernhard Krusken upozorava na moguću nestašicu vještačkog đubriva: „Za ovu sezonu smo maksimalno snabdeveni, ali smo zabrinuti za sledeću.“ Ukoliko na tržištu ne bude mineralnog azotnog đubriva u 2023, „onda će žetva biti slabija“, dodaje. U slučaju da se količina đubriva prepolovi, mora se računati sa 20-25 odsto manjom količinom useva, kaže Krusken:
„Ako je već riječ o zimi i raspodeli gasa, onda moramo imati na umu i činjenicu da je za snabdijevanje hranom potrebno đubrivo“.