Agrar

Širenje bolesti "ozelenjavanje" izaziva strah kod uzgajivača

Širenje bolesti "ozelenjavanje" izaziva strah kod uzgajivača
Foto: Pixabay | Širenje bolesti "ozelenjavanje" izaziva strah kod uzgajivača
Nezavisne novine

Situacija u industriji agruma postala je alarmantna, upozorio je The Conversation.

Bolest Huanglongbing (HLB), poznata i kao "ozelenjavanje", već decenijama uništava voćnjake u Aziji, Americi i Africi.

Uprkos porastu globalne proizvodnje posljednjih godina, podstaknute rastućom potražnjom i novim zasadima, nekontrolirano širenje bolesti izaziva sve veći strah među uzgajivačima.

Uticaj na industriju

Ekonomski efekti bolesti HLB su ozbiljni u mnogim zemljama. U Brazilu je proizvodnja citrusa pala za više od 20 odsto, na Gvadelupeu za 60 odsto, dok je na Floridi zabiliežen pad od čak 90 odsto. Cijena soka od narandže udvostručila se za godinu dana, a proizvođači se bore sa nabavkom plodova.

U brazilskoj državi Sao Paulo, gdje je HLB prisutan od 2004.godine, uklanjanje zaraženih stabala i intenzivna upotreba pesticida (do 46 tretmana godišnje) smanjili su stopu zaraze na oko 20 odsto u protekle dvije decenije.

Ipak, nedavno je stopa zaraze na farmama porasla na gotovo 38 odsto, što ukazuje na otpornost na pesticide i slabiju kontrolu. Zbog toga investitori sve više ulažu u područja gdje nije prisutna ili je prisutna u manjem procentu, kao u saveznoj državi Minas Gerais, prenosi Agroklub.

Florida, poznata po uzgoju narandži, pretrpjela je gubitak hiljada radnih mijesta. U posljednjih 20 godina, gubici u proizvodnji narandži nanijeli su štetu od tri milijarde dolara i uzrokovali nestanak gotovo polovine radnih mijesta u toj industriji.

Uzročnik su bakterije koje prenose buve

Kineski naziv, "Hunaglongbing", mogao bi se prevesti kao "bolest žutog zmaja". Ipak, iza ovog neobičnog naziva krije se jedna od najštetnijih zaraza koja može ozbiljno da ugrozi proizvodnju agruma širom svijeta, otkrili su stručnjaci iz HAPIH-a, u priručniku "Karantinski organizmi Evropske Unije: Priručnik za specijalizovane subjekte".

Kako navode, uzročnici bolesti su bakterije "Candidatus Liberibacter asiaticus", "Candidatus Liberibacter africanus" i "Candidatus Liberibacter americanus". Ove bakterije, slične fitoplazmama, žive u floemu biljaka, a prenose ih insekti vektori, azijska i afrička lisna buva agruma. Glavni domaćini su im agrumi iz rodova Citrus, Poncirus i Fortunella.

Sve tri bakterije uzrokuju slične simptome.

"Zaražena stabla slabije se razvijaju, imaju manje listove i rjeđu krošnju. Listovi su često mozaični, prošarani svijetlim zonama", opisuju u radu. Osim toga, čest simptom je pojava karakterističnih žutih listova na pojedinačnim izbojcima. 

"U kasnijim fazama bolesti, vrhovi izbojaka se suše. Štetnost "ozeljenjavanja" ogleda se najpre u blokadi sazrijevanja i deformacijama plodova. Plodovi na zaraženim biljkama su asimetrični, nepravilnog oblika i ostaju djelimično zeleni. Njihovo meso ostaje gorko i blijedo. U kasnijim fazama bolesti, plodovi i listovi mogu masovno da otpadaju, a čitavo stablo može se osušiti", stoji u stručnom priručniku.

Praćenje i sprečavanje širenja

Australija i Sredozemlje zadnji su dijelovi svijeta netaknuti ovom bolešću. Jedan od potencijalnih načina suzbijanja je uvođenje biomonitoringa i redovno uzimanje uzoraka. U slučaju pozitivnih rezultata, trebalo bi trenutno ukloniti zaražena stabla kako bi se iskorijenili izvori zaraze, nastavljaju u The Conversationu.

Takođe je važno edukovati ne samo uzgajivače, već i javnost o rizicima prenošenja biljaka, jer je uvoz zaraženih kalemova glavni uzrok širenja. EU je već prepoznala problem i bakterije, zajedno s vektorima širenja, kategorizovala kao prioritetne karantinske organizme, što obavezuje države članice da izrade planove praćenja i hitnih mera.

Svi kultivirani agrumi osjetljivi su na HLB, a istraživanja o otpornim sortama i podlogama sada su ključna područja istraživanja s ciljem razvoja održivih proizvodnih sistema. To uključuje razvoj populacija hibrida između otpornih i osjetljivih jedinki i procijenu njihove otpornosti na bolest. Predviđaju kako će genetske i genomske studije sprovedene na ovom biljnom materijalu potencijalno omogućiti identifikaciju gena povezanih s mehanizmima otpornosti.

Najčitanije