Avgust mnogima djeluje kao mjesec rezervisan prvenstveno za berbu, ali sezona u bašti tada još nije završena.
Ako pravilno odaberete povrće i vrijeme sjetve, prazne gredice nakon luka, bijelog luka, ranog krompira ili graška mogu ponovo postati veoma korisne.
Dio povrća posijanog u avgustu može se brati već početkom jeseni, dok će pojedine vrste ostati u bašti sve do prvih ozbiljnijih hladnoća.
Rotkvice brzo stižu za berbu
Jedan od najjednostavnijih izbora su rotkvice. Brzo rastu, a kod pojedinih sorti od sjetve do berbe potrebno je svega nekoliko sedmica.
Ipak, tokom najtoplijeg dijela avgusta bolje je sačekati nešto svježiji period, jer visoke temperature mogu nepovoljno uticati na razvoj korijena.
Ako imate slobodnu gredicu i želite povrće koje neće zahtijevati dugo čekanje, rotkvice su zato odličan izbor za kasnoljetnu sjetvu.
Rukola brzo niče i može se brati više puta
Dobar izbor je i rukola.
Može se sijati direktno u gredicu, brzo niče, a mladi listovi mogu se rezati više puta.
Ako su dani još veoma topli, posebno je važno održavati zemlju ravnomjerno vlažnom kako mlade biljke ne bi stradale neposredno nakon nicanja.
Vrijeme je i za špinat
Tokom druge polovine avgusta može se sijati i špinat, posebno u kontinentalnim krajevima kada noćne temperature počnu da padaju.
Špinat bolje podnosi svježije vrijeme nego velike ljetne vrućine, pa kasnoljetna sjetva često može dati kvalitetan jesenji rod.
Zbog toga sa špinatom ne treba pretjerano žuriti dok traju najveće vrućine.
Matovilac dobro podnosi niže temperature
Za jesenju berbu može se posijati i matovilac.
On niče sporije od rukole i rotkvica, ali ima važnu prednost - dobro podnosi niže temperature.
Upravo zbog toga jedna je od korisnijih kultura za baštu iz koje želimo da beremo povrće i tokom kasne jeseni.
Ne zaboravite salatu
Na praznim gredicama mogu se sijati i lisnate salate.
Za kasnoljetnu sjetvu najbolje je birati sorte namijenjene jesenjem uzgoju.
Problem mogu predstavljati visoke temperature, jer sjeme salate tokom veoma toplih dana može slabije da klija. Zbog toga je korisno sačekati nekoliko svježijih dana, a gredicu po potrebi zaštititi od najjačeg podnevnog sunca.
Posebnu pažnju treba posvetiti vlažnosti zemlje dok sjeme ne proklija.
Blitva može davati listove i prije zime
Blitva je još jedna mogućnost, naročito u krajevima sa blagom jeseni.
Mlade biljke mogu dati prve listove prije zime, dok u toplijim područjima blitva može nastaviti da raste znatno duže nego u kontinentalnim krajevima.
U područjima sa blažom klimom izbor povrća za kasnoljetnu sjetvu generalno je veći. Tokom avgusta mogu se postepeno pripremati gredice i za pojedine kupusnjače, salate i druge kulture koje dobro podnose niže jesenje temperature.
Najveći neprijatelj nije hladnoća
Kod avgustovske sjetve najveći problem uglavnom nije hladnoća, već upravo suprotno - vrela i suva zemlja.
Prije sjetve gredicu je dobro zaliti, a nakon što se sjeme posije površinu treba održavati umjereno vlažnom sve dok biljke ne niknu.
Zalivanje je najbolje obavljati rano ujutro ili predveče, kada sunce nije jako i voda sporije isparava.
Važno je i da zemlja ne bude potpuno natopljena. Cilj je održavati dovoljno vlage za klijanje, a ne napraviti blatnjavu i previše vlažnu gredicu.
Nemojte sve posijati istog dana
Postoji još jedan jednostavan trik koji može produžiti berbu.
Umjesto da svu količinu određene vrste povrća posijete odjednom, sjetvu možete rasporediti u nekoliko termina sa razmakom od desetak dana.
Biljke tada neće sve dospjeti za berbu u isto vrijeme.
Na taj način, i kada prođe glavni dio ljetne sezone, iz bašte još sedmicama možete brati svježe rotkvice, salatu, rukolu, špinat, matovilac i drugo lisnato povrće.
Avgust zato ne mora da označava kraj baštenske sezone. Uz malo planiranja, prazne gredice mogu ponovo zazelenjeti i obezbijediti svježe povrće tokom jeseni, prenosi Lika-online.