Berba šljiva na slavonskim plantažama je u punom jeku, a poslije tri godine proljećnih mrazeva proizvođače je ove godine obradovao dobar rod.
Međutim, umjesto očekivane dobre zarade, hrvatski šljivari suočeni su sa naglim padom otkupne cijene, koji povezuju sa velikim uvozom šljiva iz Srbije i Bugarske.
Na plantažama na padinama Papuka i Krndije šljive su krupne i kvalitetne, a prosječan prinos kreće se između 30 i 40 kilograma po stablu.
"Količina je negde između 30 i 40 kilograma po stablu u prosjeku, dakle solidan rod, zdravstveno stanje zadovoljavajuće", rekao je za HRT Andrija Mitrović iz Lukača.
Ipak, dobra godina za proizvodnju ne znači i dobru računicu. Otkupna cijena, koja je početkom sezone iznosila oko 1,10 evra po kilogramu, za samo nedjelju dana pala je na svega 50 centi.
"Ove godine je to išlo na dnevnoj bazi, pa smo za samo nedelju dana sa 1,10 evra došli na svega 50 centi",rekao je Damir Bošnjak iz Sesveta.
Proizvođači navode da su šljive iz susejdnih zemalja u velikim količinama stigle na hrvatsko tržište, što je dodatno pritislo cijenu. U jednom trenutku otkupljivači su čak obustavili otkup.
"Šljive su rodile u susjednim državama i preplavile tržište Hrvatske. Na kraju je cijena pala na nevjerovatnih 50 centi po kilogramu", rekao je Mitrović.
Pored niske otkupne cijene, proizvođačima problem predstavljaju i nedostatak berača, kao i visoke cijene đubriva i sredstava za zaštitu bilja.
"Pogađa nas toliko da, ako se nastavi ovakva situacija, više nećemo saditi nove zasade, već ćemo krčiti stare", upozorio je Mitrović.
Rješenje u preradi
Porodica Bošnjak dio rješenja vidi u preradi šljive. U maloj destileriji, izgrađenoj uz pomoć evropskih fondova, voće prerađuju u rakiju i likere.
"Jer ako cijena same sirovine bude niska, sirovinu uvijek možete preraditi u destilat", rekao je Bošnjak.
Proizvođači očekuju da bi završetak hladnjače i pogona za preradu u Požegi mogao da popravi položaj voćara i povrtara, jer bi omogućio skladištenje i prodaju proizvoda pod povoljnijim uslovima.
"Nadamo se da će to pomoći voćarima i povrtarima, naravno, kao i svima koji imaju problema sa skladištenjem", zaključio je Mitrović.