NOVA TOPOLA - Trnke od ražene slame godinama plete Predrag Trninić iz Nove Topole.
Ovaj pčelar sa tridesetogodišnjim iskustvom, među malim brojem pletača trnki u Lijevču i Potkozarju, kaže da trnke različitih veličina i sada imaju široku primjenu.
Najviše se koriste za starinski način proizvodnje meda u saću i za hvatanje rojeva.
Proces pletenja trnki od stare sorte raži, visoke do dva metra, koji traje nekoliko mjeseci, ovaj pčelar opisuje kao veoma komplikovan.
"Raž, neposredno prije potpunog zrenja, žanje se srpom, veže u snopove, potom nekoliko dana čuva u takozvanim kuburama. Nakon toga, tucanjem, ručnim postupkom preko bureta, snopovi se omekšavaju. Na taj način stabljika, koja se kvasi više puta, ostaje cijela, ali prilagodljiva pletenju."
Na Rimskom festivalu u Gradišci ovaj pčelar prikazao je način pletenja trnki i objasnio čemu one služe. Trninić takođe opisuje proces pčelarenja u trnkama, uvjeren da to i sada, u vremenu modernog pčelarenja, ima svoju draž.
"Pčele u pletenim trnkama od slame grade saće koje pune medom. Zamjena saća nije moguća, kao vještačkih ramova u drvenim sanducima", priča Predrag Trninić prilikom prezentacije i upotrebe pletenih trnki na sajmu starih zanata u Gradišci.
"Vađenje meda iz trnki je komplikovano. Nekada su pčelari gušili rojeve da bi izvadili med. Sada se to čini na humaniji način, pretjerivanjem pčelinjih društava u prazne trnke", podsjeća Trninić.
Porodica Trninić, Predragovi supruga, kćerka i sin, takođe su angažovani u proizvodnji meda, pčelinjih proizvoda, ali i pletenju trnki. Oni u svom porodičnom gazdinstvu u okolini Nove Topole imaju 200 pčelinjih društava, a osim meda, proizvode polen, med u saću, matičnu mliječ, mješavinu meda, polena i matične mliječi, mješavinu meda, polena, matične mliječi i propolisa, čisti vosak, kreme, rojeve i matice.
Trnke Darija Škorića
Osim Predraga Trninića, pletenjem trnki bavi se i Dario Škorić iz Jazovca.
Samo prilikom hvatanja pčelinjih rojeva i vraćanja u pčelinjak trnke su praktične i neophodne, kaže Dario Škorić, koji pripada četvrtoj generaciji pčelara u porodici.
On je usavršio proizvodnju trnki od slame koje su nekada imale široku primjenu, u vrijeme primitivnijeg načina pčelarenja.
Mali broj pčelara sada koristi trnke, smatra Škorić, ali su se one još zadržale kod skromnijih pčelara koji se nisu odrekli tradicije u proizvodnji meda.
"Presudno je da u trnku ne dopire svjetlost, jer to pčelama ne odgovara. Zato stalno provjeravam postojanost i kompaktnost zida uvezujući ga i dotežući plastičnim užadima", objašnjava Škorić.