LONDON - U poruci američke carine koja je tiho procurila u ranim jutarnjim satima u subotu, niz brojeva je naveden kao izuzetak od carine od 125% na robu koja ulazi u zemlju iz Kine.
Kako piše u svojoj analizi ekonomski urednik BBC-ja, šifra „8517.13.00.00“ većini svijeta znači vrlo malo, ali na američkoj carinskoj listi predstavlja pametne telefone.
Njeno uključivanje značilo je da je kineski izvoz broj jedan u Ameriku po vrijednosti prošle godine bio izuzet od uvoznih poreza, zajedno s drugim elektronskim uređajima i komponentama, uključujući poluprovodnike, solarne ćelije i memorijske kartice.
U kontekstu izjave američkog ministra trgovine Hauarda Lutnika koji je prije samo nekoliko dana rekao da je cilj pooštravanja carina prema Kini vraćanje proizvodnje iPhonea u SAD, ovo je bio zapanjujući preokret.
SAD je sada iz carina isključio najveći pojedinačni kineski izvoz i svakako najistaknutiju gotovu robu, i to bez da su to uopšte javno objavili.
Vrijedi razmisliti šta bi se dogodilo da nije bilo tog izuzetka.
Učinak carina od 125% na Eplov proizvodni pogon u Džengdžouu, na istoku Kine, počeo bi da se osjeća u najviše nekoliko sedmica u američkim Epl prodavnicama. Bio bi to simboličan „šok od cijene“ za kampanju Bijele kuće kojom promoviše carine, navodi se u analizi BBC-ja.
Prema firmi Counterpoint koja se bavi istraživanjem globalnog tehnološkog tržišta, čak 80% Eplovih iPhonea namijenjenih američkom tržištu proizvodi se u Kini.
Procjenjuje se da su proizvodne marže ovog tehnološkog giganta između 40 i 60%. Uobičajene cijene iPhonea mogle su da se približe cifri od 2.000 dolara. Druga opcija za Epl mogla je da bude raspodjela tog troška na sve globalne cijene, ali pitanje je da li bi ostatak svijeta pristao da plaća Trampove carine?
Vrlo javno povećanje cijena iPhonea je izbjegnuto, ali bi se i dalje moglo dogoditi ako, kako Bijela kuća tvrdi, prethodno uvedene carine od 20% prema Kini ostanu na snazi zbog problema s moćnim opioidom fentanilom.
Tim Kuk, izvršni direktor Epla, ovdje igra ključnu ulogu. On može da sjedne za sto i s predsjednikom SAD Donaldom Trampom i s kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom. Nije pretjerano reći da bi, ako do tog sastanka dođe, bilo kakav mir u američko-kineskom trgovinskom ratu mogao da posreduje upravo Kuk.
To se temelji na njegovoj dubokoj ulozi u povezivanju dvije ekonomije. Stiv Džobs ga je izabrao upravo zbog njegove nenadmašne stručnosti u logistici i „just-in-time“ snabdijevanju.
Ova dešavanja odvijaju se vrlo brzo. Vikend izvještaji u američkoj štampi tvrde da je trgovinski jastreb iz Bijele kuće Pit Navarro sada stao na stranu ministra finansija Skota Besenta.
Navarro je tvorac zloglasne formule prema kojoj se uvode „recipročne“ carinske stope proporcionalne veličini trgovinskog suficita određene zemlje u odnosu na SAD, nazivajući to „zbrojem svih prevara“.
Besent trenutno vodi pregovore s trgovinskim partnerima koji žele da izbjegnu ponovno uvođenje tih stopa nakon 90-dnevne pauze.
Veliko pitanje nakon deset dana haosa jeste: kakav je poticaj drugim zemljama da ponude bilo šta? Trampova administracija očigledno je zabrinuta zbog reakcije tržišta obveznica na predsjednikove trgovinske planove i zbog pitanja da li će američki dug zadržati status sigurnog utočišta za investitore.
U pokušaju da spriječi porast efektivnih kamatnih stopa na obveznice na 5%, SAD-u su potrebni trgovinski partneri koji uvoze više robe iz SAD-a nego što izvoze.
Zaista, širok spektar izuzetaka objavljen ovog vikenda predstavlja dramatičan preokret u odnosu na principe koji su stajali iza ozloglašene tarifne šeme koju je Tramp objavio u Ružičnjaku Bijele kuće.
Nešto manje od četvrtine ukupnog kineskog izvoza sada je izuzeto od carina od 125%, prema podacima Capital Economicsa.
Ova konsultantska kuća navodi da postoje i drugi veliki dobitnici izuzetaka: 64% izvoza iz Tajvana, 44% iz Malezije, te nešto manje od 30% iz Vijetnama i Tajlanda sada je takođe izuzeto od carina.
Univerzalna carina od 10% sada je prošarana izuzecima, a najveća oslobađanja dobile su zemlje s ogromnim trgovinskim suficitima u oblasti elektronike.
Nova tarifna formula tako daje efektivni popust od 10% onima koji imaju najveće suficite. Na primjer, Tajvan ima suficit od 74 milijarde dolara u trgovini sa SAD-om, a Vijetnam čak 124 milijarde dolara.
To je upravo suprotno od zloglasne Navarrove računice od prošle sedmice. U samo deset dana, prešli smo od retorike o „pljačkašima“ koje treba najviše kazniti – do izuzetaka za gotovo sve koji najviše izvoze (osim Kine).
U međuvremenu, saveznik poput Ujedinjenog Kraljevstva – koji prema američkim podacima ima trgovinski deficit od 12 milijardi dolara (tj. SAD prodaje više UK nego obrnuto) – suočen je s carinom od 25% na automobile, koji su glavni britanski izvoz, dok su lijekovi, drugi najvažniji izvozni proizvod, takođe podložni sličnim carinama.
Bijela kuća prešla je put od kategoričnog stava da neće biti pregovora o osnovnim carinama od 10% – do nuđenja izuzetaka za upravo one proizvode koji uzrokuju deficit koji se, navodno, cijelom politikom trebalo rješavati.
Ovo je mnogo više od „veslanja unazad“. Neki su to već nazvali „Umjetnošću povlačenja“.
SAD sada pregovara i s tržištima obveznica i samim sobom. Ostatak svijeta tek treba da vidi kako će se ovo dalje odvijati, zaključuje se u analizi BBC-ja, prenosi Fena,
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.