Dok se godinama smatralo da je fakultetska diploma najsigurniji put do uspješne karijere, tržište rada danas šalje drugačiju poruku.
Potražnja za kvalifikovanim majstorima raste iz godine u godinu, dok razvoj vještačke inteligencije sve snažnije utiče na pojedina zanimanja koja zahtijevaju visoko obrazovanje.
Stručnjaci upozoravaju da se tržište rada nalazi usred velikih promjena koje će u narednim godinama dodatno preoblikovati vrijednost znanja, vještina i obrazovanja.
Majstora nema dovoljno
Hrvatska obrtnička komora upozorava da je nedostatak kvalifikovane radne snage jedan od najvećih problema sa kojima se suočava ta oblast, prenosi Novi list.
Najveći manjak radnika bilježi se u građevinarstvu, uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i turizmu, gdje je potražnja za radnicima višestruko veća od ponude.
Među najtraženijim zanimanjima nalaze se keramičari, parketari, zidari, tesari, električari, instalateri grijanja i klimatizacije, limari i automehaničari.
U turizmu i ugostiteljstvu najveći nedostatak vlada za kuvarima, pomoćnim kuvarima, konobarima, sobaricama, recepcionerima i pomoćnim kuhinjskim osobljem.
„Nedostatak kvalifikovane radne snage i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova hrvatskog obrtništva, a manjak je posebno izražen u građevinskom, uslužnom te ugostiteljskom i turističkom sektoru“, saopštili su iz Hrvatske obrtničke komore.
Sve više mladih bira zanate
Istovremeno, raste interesovanje mladih za stručna i zanatska zanimanja.
Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, tokom 2025. godine više od 8.300 učenika upisalo je zanatske programe, što predstavlja rast od oko šest odsto u odnosu na godinu ranije.
U Komori smatraju da sve više roditelja i učenika prepoznaje da zanatska zanimanja omogućavaju brzo zaposlenje, stabilna primanja i mogućnost pokretanja vlastitog posla.
„Posljednjih godina bilježi se jasan pozitivan trend kada je riječ o interesu mladih za obrtnička i strukovna zanimanja. Sve veći broj učenika i roditelja prepoznaje da se radi o traženim i stabilnim karijerama“, naveli su iz Komore.
Zbog velikog manjka radnika, poslodavci su prinuđeni da nude bolje uslove rada i veće plate kako bi zadržali kvalitetne majstore.
Fakultetska diploma i dalje vrijedi
Iako zanatska zanimanja doživljavaju procvat, visoko obrazovanje i dalje donosi dobre šanse za zaposlenje.
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je broj nezaposlenih mladih do 29 godina sa višom i visokom stručnom spremom pao sa prosječnih 14.100 u 2016. godini na svega 4.200 tokom 2025. godine.
Istovremeno, raste broj mladih koji posao pronalaze veoma brzo nakon završetka školovanja.
Tokom prošle godine čak 84,3 odsto visokoobrazovanih mladih bilo je na evidenciji nezaposlenih kraće od šest mjeseci.
Posebno su traženi stručnjaci iz STEM oblasti, zdravstva, obrazovanja i tehničkih djelatnosti.
Vještačka inteligencija mijenja pravila igre
Međutim, razvoj generativne vještačke inteligencije unosi novu neizvjesnost na tržište rada.
Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da vještačka inteligencija ne prekida postojeće trendove, već ih dodatno ubrzava.
„Tokom 20. stoljeća tehnološki napredak postupno je zamjenjivao veliki dio rutinskih poslova, što je dovelo do polarizacije tržišta rada. Rutinska zanimanja sve su više nestajala, dok su s jedne strane ostajala tražena manualna zanimanja, a s druge visoko kognitivna i apstraktna“, naveo je Žilić.
Za razliku od prethodnih tehnoloških revolucija, nova generacija alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji najviše utiče upravo na dio poslova koje obavljaju visokoobrazovani radnici.
Ko je najviše ugrožen
Prema analizama Međunarodne organizacije rada, najvećem riziku izložena su administrativna zanimanja, kao i dio stručnih profesija poput analitičara, pravnika, finansijskih stručnjaka i programera.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da vještačka inteligencija u većini slučajeva neće potpuno zamijeniti te profesije, već će promijeniti način na koji se posao obavlja.
S druge strane, najmanje su izloženi poljoprivrednici, zanatlije, rukovaoci mašinama i brojna fizička zanimanja u građevinarstvu, uslužnim djelatnostima, zdravstvu i sektoru njege.
„Vještačka inteligencija je već danas, a biće još više u budućnosti, ‘plitki i široki’ stručnjak. Time se ne ukida vrijednost visokog obrazovanja, ali se ona dodatno polarizuje“, ocijenio je Žilić.
Možda vas zanima:
U kojim sektorima radi najviše ljudi u BiH?
Prve posljedice već su vidljive.
Prema podacima Stanford Digital Economy Laba, zaposlenost mladih od 22 do 25 godina u zanimanjima koja su najviše izložena vještačkoj inteligenciji pala je između 13 i 16 odsto od kraja 2022. godine.
Istovremeno, ekonomisti očekuju da će razvoj vještačke inteligencije ubrzati privredni rast, ali ostaje otvoreno pitanje kako će koristi od tog rasta biti raspoređene.
Zbog toga se danas više ne postavlja samo pitanje kojih će radnika nedostajati, već i kako će se u novim okolnostima redefinisati vrijednost rada, znanja i vještina, te ko će iz velikih promjena na tržištu rada izaći kao najveći pobjednik.