Američke Federalne rezerve (FED) vjerovatno će zadržati referentnu kamatnu stopu na postojećem nivou na sastanku 15. i 16. septembra, ali među ekonomistima naglo raste broj onih koji očekuju novo povećanje kamata.
Prema najnovijoj anketi Rojtersa, oko 70 odsto, odnosno 65 od 93 anketirana ekonomista, očekuje da će ciljani raspon kamatne stope američke centralne banke ostati na sadašnjih 3,50 do 3,75 odsto.
Samo mjesec ranije takav stav zastupalo je čak 90 odsto ekonomista.
Preostalih 28 ispitanika sada očekuje povećanje kamatne stope za 0,25 procentnih poena. Ukoliko bi FED zaista povukao takav potez, bilo bi to prvo povećanje kamata od jula 2023. godine.
Očekivanja se brzo mijenjaju
Još veća promjena vidi se kada ekonomisti procjenjuju šta bi FED mogao da uradi do kraja godine.
Samo 56 odsto, odnosno 52 od 93 anketirana ekonomista, očekuje da će kamatne stope ostati na sadašnjem nivou do kraja 2026.
U prethodnim anketama taj udio iznosio je oko 80 odsto.
Istovremeno, broj ekonomista koji očekuju najmanje jedno povećanje kamatnih stopa više je nego udvostručen u odnosu na prethodni mjesec.
Neizvjesnost je dodatno porasla nakon što je predsjednik FED-a Kevin Vorš (Kevin Warsh) počeo da daje malo ili nimalo smjernica o budućem pravcu američke monetarne politike, dok su posljednji ekonomski pokazatelji uglavnom bili snažni.
Inflacija bi mogla biti presudna
Velika pažnja tržišta sada je usmjerena na nove podatke o inflaciji u SAD za avgust.
Ekonomisti koje je anketirao Rojters očekuju da su potrošačke cijene u avgustu porasle 0,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec, nakon rasta od 0,1 odsto u julu.
Na godišnjem nivou očekuje se inflacija od 3,4 odsto.
Inflacija mjerena indeksom izdataka za ličnu potrošnju (PCE), koji FED koristi kao jedan od ključnih pokazatelja prilikom donošenja odluka, i dalje je iznad cilja američke centralne banke od dva odsto.
Upravo bi nastavak snažnih inflatornih pritisaka mogao da bude jedan od razloga zbog kojih bi FED ponovo razmatrao povećanje kamata.
Nafta ponovo iznad 100 dolara
Dodatni problem predstavljaju cijene energenata.
Cijene nafte ponovo su premašile 100 dolara za barel usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, što povećava rizik od novih inflatornih pritisaka.
Skuplja energija može se preliti na troškove transporta, proizvodnje i cijene drugih proizvoda i usluga, što bi FED-u dodatno otežalo eventualnu odluku o smanjenju kamata.
Iako većina ekonomista i dalje očekuje da FED na septembarskom sastanku neće mijenjati kamatne stope, najnovija anketa pokazuje da uvjerenje u takav scenario slabi i da mogućnost novog povećanja kamata ponovo postaje ozbiljna opcija, prenosi Bizportal.