Poslovi u zemljama s visokim prihodima više su nego tri puta izloženiji riziku automatizacije uz pomoć generativne vještačke inteligencije nego poslovi u zemljama s niskim i srednjim prihodima, pokazuje novi izvještaj Svjetske banke "World Development Report 2026: The Promise of Artificial Intelligence".
Prema nalazima izvještaja, oko 14,2 odsto postojećih poslova u zemljama s visokim prihodima izloženo je riziku automatizacije generativnom vještačkom inteligencijom, dok je u zemljama s niskim i srednjim prihodima taj udio 4,5 odsto.
Razlika proizlazi, između ostalog, iz strukture zaposlenosti. U razvijenijim ekonomijama znatno je veći udio poslova koji se oslanjaju na kognitivne zadatke koje generativna AI već može djelimično ili potpuno da obavlja, dok je u zemljama u razvoju veći broj ljudi zaposlen na poslovima koji zahtijevaju fizički rad i koje je teže automatizovati pomoću sadašnjih AI sistema.
Svjetska banka zato ocjenjuje da će neposredni efekat AI u zemljama u razvoju češće biti dopunjavanje rada ljudi nego njihovo potiskivanje s radnih mjesta.
AI ne znači samo gubitak poslova
Izvještaj, međutim, pokazuje da automatizacija predstavlja samo jednu stranu uticaja vještačke inteligencije na tržište rada.
Svjetska banka procjenjuje da bi AI mogao značajno povećati produktivnost na oko 16,2 odsto radnih mjesta u ekonomijama u razvoju, što nije mnogo manje od procijenjenih 18,7 odsto u zemljama s visokim prihodima.
To znači da za veliki broj zaposlenih AI neće nužno predstavljati zamjenu za radnika, već alat koji mu omogućava da posao obavlja brže i efikasnije.
Svjetska banka navodi primjere iz zdravstva, poljoprivrede, obrazovanja, poslovanja i državne uprave. AI već može pomoći ljekarima pri dijagnostici, poljoprivrednicima u donošenju odluka, kompanijama u povećanju produktivnosti, a državama u oblastima poput naplate poreza, socijalnih programa, odgovora na katastrofe, zdravstva i obrazovanja.
Zemlje u razvoju imaju priliku da ubrzaju napredak
Svjetska banka smatra da bi vještačka inteligencija zemljama u razvoju mogla pružiti priliku da značajno ubrzaju ekonomski i društveni napredak.
Ukoliko na vrijeme obezbijede potrebne uslove, AI bi im mogao omogućiti da za jednu deceniju ostvare napredak za koji bi im bez te tehnologije možda trebalo čitavo stoljeće, navodi se u izvještaju.
AI se, prema Svjetskoj banci, širi mnogo brže od prethodnih tehnologija opšte namjene. Bilo je potrebno oko 80 godina da parna mašina stigne do zemalja s nižim prihodima, oko 40 godina za električnu energiju i 20 godina za internet.
Nasuprot tome, zemlje sa srednjim prihodima činile su polovinu globalnog saobraćaja na ChatGPT-u svega šest mjeseci nakon njegovog pokretanja.
Struja, internet i obrazovanje ostaju ključni
Potencijal AI, ipak, neće se automatski pretvoriti u brži rast.
Svjetska banka upozorava da mnoge zemlje u razvoju još nemaju dovoljno pouzdanu električnu mrežu, pristup internetu, podatke, stručne kadrove i institucije potrebne za širu primjenu vještačke inteligencije.
Najnapredniji AI sistemi trenutno su koncentrisani u malom broju država i kompanija, koje kontrolišu napredne modele, čipove i data centre potrebne za njihov rad. Takva koncentracija može stvoriti novu zavisnost zemalja koje nemaju sopstvenu tehnološku infrastrukturu.
Svjetska banka zato ne preporučuje da svaka država pokušava da razvije sopstvene velike AI modele. Za većinu zemalja u razvoju takav cilj u dogledno vrijeme nije realističan zbog velikih troškova za čipove, data centre, podatke i vrhunske istraživače.
Umjesto toga, izvještaj predlaže strategiju u tri koraka – usvojiti postojeće AI alate, prilagoditi ih lokalnim potrebama, a tek potom, tamo gdje postoje uslovi, razvijati naprednije domaće kapacitete.
Poseban potencijal Svjetska banka vidi u jeftinijim i jednostavnijim AI rješenjima koja se mogu prilagoditi lokalnim jezicima i uslovima, uključujući tehnologije dostupne putem običnih mobilnih telefona, glasovnih poziva i drugih sistema koji ne zahtijevaju najskuplju infrastrukturu.
Rizik od još većeg jaza između bogatih i siromašnih
Ukoliko zemlje u razvoju ne izgrade potrebnu infrastrukturu i vještine, AI bi mogao imati i suprotan efekat.
Svjetska banka upozorava da bi tehnologija mogla dodatno povećati razlike u produktivnosti između razvijenih i zemalja u razvoju, kao i povećati nejednakost unutar samih država, koncentrisati tržišnu moć i stvoriti nove rizike za bezbjednost, prava građana i povjerenje u institucije.
Ključna poruka izvještaja zato nije da će AI jednostavno ukinuti veliki broj radnih mjesta, već da će njegov efekat zavisiti od strukture ekonomije, obrazovanja, infrastrukture i sposobnosti država i kompanija da tehnologiju prilagode svojim potrebama, prenosi Bankar.