Sjedinjene Američke Države zadržaće antidampinške mjere na silicijum-metal iz Bosne i Hercegovine, pet godina nakon što su uvedene zbog sumnje da se ovaj proizvod na američkom tržištu prodavao ispod fer vrijednosti.
Odluka je zanimljiva i zbog onoga što se u međuvremenu dogodilo. Dok se prije uvođenja mjera izvoz silicijum-metala iz BiH u SAD mjerio desetinama miliona dolara godišnje, danas SAD više nema među evidentiranim tržištima za ovaj bh. proizvod.
Američko Ministarstvo trgovine završilo je prvu petogodišnju, takozvanu "sunset" reviziju antidampinških mjera za silicijum-metal iz BiH, Islanda i Malezije.
Zaključak za BiH je jasan - ako bi mjere bile ukinute, postoji vjerovatnoća da bi se damping nastavio ili ponovo pojavio, i to uz damping maržu do 21,41 odsto.
Američka Komisija za međunarodnu trgovinu (USITC) prethodno je, 21. avgusta, zaključila da bi ukidanje mjera vjerovatno dovelo i do nastavka ili ponovne materijalne štete američkoj industriji.
Time su ispunjena dva uslova da postojeće mjere ostanu na snazi.
Važno je, međutim, da SAD sada nisu uvele novu carinu niti novi namet proizvodima iz BiH. Riječ je o produženju mjera koje datiraju iz 2021. godine.
Kako je sve počelo
Priča je počela u junu 2020. godine, kada su američki proizvođači Globe Specialty Metals i Mississippi Silicon zatražili pokretanje postupka protiv uvoza silicijum-metala iz nekoliko zemalja.
Američko Ministarstvo trgovine potom je istraživalo uvoz iz BiH, a kompanija R-S Silicon iz Mrkonjić Grada bila je obavezni ispitanik u postupku.
U februaru 2021. Ministarstvo je donijelo konačnu odluku i za R-S Silicon utvrdilo damping maržu od 21,41 odsto. Ista stopa određena je i za ostale proizvođače i izvoznike iz BiH.
USITC je potom zaključio da uvoz iz BiH, za koji je utvrđeno da se prodaje ispod fer vrijednosti, nanosi materijalnu štetu američkoj industriji. Antidampinška naredba stupila je na snagu u aprilu 2021. godine.
Pod mjerama je silicijum-metal koji sadrži najmanje 85, ali manje od 99,99 odsto silicijuma, dok je silicijum kvaliteta namijenjenog proizvodnji poluprovodnika isključen.
Evropa nekoliko godina ranije nije uvela mjere
Zanimljivo je da američki postupak nije bio prvi put da su se R-S Silicon i BSI našli pod lupom zbog mogućeg dampinga.
Evropska komisija je 2017. pokrenula antidampinški postupak u vezi s uvozom silicijuma iz BiH, nakon prijave evropskih proizvođača "Ferroatlantica" i "Ferropem". Komisija je tokom istrage kontrolisala i poslovne izvještaje kompanija R-S Silicon iz Mrkonjić Grada i BSI iz Jajca, koje su pripadale italijanskoj grupaciji Metalleghe.
Taj slučaj, međutim, završio je drugačije od kasnijeg američkog. Podnosioci prijave povukli su zahtjev, a Evropska komisija je 2018. zaključila postupak bez uvođenja antidampinških mjera na silicijum porijeklom iz BiH.
"Komisija zaključuje da bi antidampinški postupak u vezi s uvozom u Uniju silicijuma porijeklom iz BiH trebalo da završi bez uvođenja mjera", navedeno je tada u odluci Evropske komisije, o čemu su pisale "Nezavisne novine".
Samo nekoliko godina kasnije SAD su u vlastitom postupku došle do drugačijeg zaključka i 2021. uvele antidampinške mjere koje sada, nakon prve petogodišnje revizije, ostaju na snazi.
U SAD odlazila roba vrijedna gotovo 20 miliona dolara
Brojke iz perioda prije uvođenja mjera pokazuju da američko tržište za proizvođače iz BiH nije bilo beznačajno.
Prema podacima američkog Ministarstva trgovine, BiH je 2017. godine u SAD izvezla 8.205 tona silicijum-metala vrijednog 20,45 miliona dolara.
Godinu kasnije izvezeno je čak 9.601 tona, vrijedna 19,49 miliona dolara, dok je 2019. izvoz iznosio 7.609 tona i bio vrijedan nešto manje od 14 miliona dolara.
Drugim riječima, u samo te tri godine u SAD je iz BiH otišlo silicijum-metala vrijednog gotovo 54 miliona dolara.
Danas drugačija slika
Pet godina nakon uvođenja američkih mjera slika je potpuno drugačija.
Prema posljednjim dostupnim podacima Svjetske banke za istu tarifnu kategoriju, BiH je 2024. izvezla 13.270,9 tona silicijuma vrijednog 34,58 miliona dolara, ali SAD više nema među evidentiranim izvoznim tržištima.
Proizvod se, dakle, nije prestao izvoziti. Promijenili su se kupci.
Najviše je 2024. otišlo u Italiju, u vrijednosti 12,84 miliona dolara, zatim u Njemačku, 6,83 miliona, i Poljsku, 6,12 miliona dolara. Među značajnijim tržištima bile su i Češka i Hrvatska.
Silicijum-metal koji je prije američkih antidampinških mjera BiH samo na tržištu SAD donosio i po 20 miliona dolara godišnje tako je svoje kupce pronašao prvenstveno u Evropi.
Fabrika od 42 miliona evra
Posebno zanimljiva je sudbina R-S Silicona, kompanije koja je bila u centru američkog antidampinškog postupka.
Fabriku silicijum-metala u Bjelajcu kod Mrkonjić Grada otvorila je 2015. italijanska kompanija Metalleghe. Investicija je tada bila vrijedna oko 42 miliona evra, otvoreno je više od 100 radnih mjesta, a planirana godišnja proizvodnja iznosila je oko 16.000 tona.
Italijanski investitor već je imao proizvodnju u Jajcu, pa je otvaranjem novog pogona ukupna godišnja proizvodnja u BiH trebalo da premaši 32.000 tona.
U jednom trenutku riječ je, dakle, bila o industriji koja je zapošljavala stotine ljudi, proizvodila desetine hiljada tona godišnje i značajan dio robe plasirala u inostranstvo.
R-S Silicon je kasnije, nakon poslovnog prestrukturiranja, poslovao u okviru kompanije Metalleghe Silicon.
A onda su problemi počeli da se nižu.
Peći počele da se gase
Već početkom 2023. ugašene su peći Metalleghe Silicona u Jajcu, a proizvodnja je stala i u Mrkonjić Gradu.
Iz kompanije su tada upozoravali na visoke cijene električne energije i probleme na tržištu. Situacija je bila posebno osjetljiva jer je riječ o izrazito energetski intenzivnoj proizvodnji.
Pogon u Mrkonjić Gradu svojevremeno je bio najveći pojedinačni potrošač električne energije u Republici Srpskoj.
Pokušaji da se proizvodnja održi nisu donijeli trajno rješenje. Nakon što je proizvodnja u Jajcu ugašena, gdje je radilo oko 110 ljudi, prošle godine objavljeno je da je u procesu gašenja i fabrika u Mrkonjić Gradu te da bez posla ostaje još 95 radnika.
Iz uprave Metalleghe Silicona kao razloge su naveli teške uslove poslovanja tokom prethodne dvije godine, rast cijena električne energije i kolaps evropskog tržišta na koje su izvozili proizvode.
Tako je kompanija čija je nova fabrika prije desetak godina predstavljena kao investicija od 42 miliona evra i veliki izvozni projekat došla do gašenja proizvodnih pogona.
Zašto onda SAD i dalje drže mjere?
Upravo tu se nalazi neobičan dio nove američke odluke.
Petogodišnja revizija ne odgovara samo na pitanje koliko se silicijum-metala iz BiH trenutno prodaje Amerikancima. Američke institucije procjenjuju šta bi se dogodilo kada bi postojeće mjere bile ukinute.
Prema američkim pravilima, antidampinške mjere se nakon pet godina ukidaju osim ako Ministarstvo trgovine i USITC ne utvrde da bi njihov prestanak vjerovatno doveo do nastavka ili ponovnog dampinga, odnosno štete američkoj industriji.
U slučaju BiH obje institucije zaključile su da takva opasnost postoji.
Ovogodišnja revizija vođena je po ubrzanoj proceduri, nakon što je ocijenjeno da odgovori zainteresovanih strana nisu bili dovoljni za sprovođenje pune revizije.
Rezultat je pomalo paradoksalan: antidampinške mjere uvedene u vrijeme kada je BiH Amerikancima godišnje prodavala silicijum-metal vrijedan i po 20 miliona dolara ostaju na snazi i pet godina kasnije, iako SAD više nema među evidentiranim tržištima za ovaj bh. proizvod, a nekadašnji veliki proizvođač u međuvremenu je gotovo ugasio svoje pogone.