BANJALUKA - Uprkos sve većoj ponudi raznih finansijskih derivata koji nude oplodnju uloženog novca, građani RS su, po tradiciji, uglavnom usmjereni na štednju u poslovnim bankama, što potvrđuju podaci o stalnom rastu depozita.
"Nezavisne" su analizirale gdje bi građani danas najviše zaradili da su uložili novac prije tačno godinu dana. U analizi smo se bazirali na ostvarene prinose, s tim da, naravno, svako ulaganje nosi drugačiji nivo rizika, a po pravilu veći rizik donosi i mogućnost veće zarade i obrnuto.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, nivo štednje stanovništva u bankama je u prvom polugodištu 2011. povećan za šest odsto i iznosi 1,57 milijardi KM. S obzirom na to da kamatni prinos na štednju prosječno iznosi 3,46 odsto, a na dugoročne depozite 4,06 odsto, to znači da se prosječna zarada na polog od 1.000 KM u godinu dana kreće od 34,60 do 40,60 KM.
Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da nivo štednje pokazuje da građani vjeruju u stabilnost i sigurnost bankarskog sektora, koja je posebno izražena u postojećoj finansijsko-ekonomskoj krizi.
"Građani u kriznim vremenima ne vide alternativu bankarskoj štednji, pogotovo što kamata na štednju nije zanemariva, već je naprotiv stimulativna. Svjedoci smo da banke stalno nude nove štedne proizvode i pokreću nove akcije, što dodatno utiče na odabir građana", ističe Mišić.
Građani u kriznim vremenima ne vide alternativu bankarskoj štednji, smatra Mišić
Pomalo iznenađujuće su se kao najisplativija investicija u protekloj godini pokazali zatvoreni investicioni fondovi u RS čije su akcije posmatrane kroz berzanski indeks FIRS u periodu od 8. novembra 2010. do juče prosječno rasle 43,45 odsto. To znači da se za uloženih 1.000 KM u kupovinu akcije ZIF-ova njihovom prodajom za godinu moglo zaraditi 434,50 KM ne računajući odbitke po osnovu provizije posredničke brokerske kuće.
Analitičari ukazuju, međutim, da su prometi akcijama ZIF-ova dosta skromni, tako da je upitno da li bi se ulaganje sa visokom sumom moglo povući u svakom trenutku. ZIF-ovi, takođe, nisu uvijek ostvarivali ovako visoke zarade. Naprotiv, posmatrajući protekle četiri godine od kada traje kriza na tržištu kapitala RS, njihove akcije su kumulativno prosječno pale za čak 74,82 odsto.
Kao drugo ulaganje po visini godišnjeg prinosa pokazuje se kupovina korporativnih obveznica, odnosno dužničkih hartija od vrijednosti koje emituju preduzeća na Banjalučkoj berzi. Prosječna godišnja kamatna stopa na izdate obveznice devet preduzeća u RS iznosila je 7,31 odsto (kreće se od šest do 10 odsto).
Nešto manje prinose, ali i niži rizik ulaganja, nose obveznice opština i gradova u RS. Prosječna godišnja kamata na emisije obveznica 14 lokalnih zajednica iznosi 6,13 odsto, što znači da se za ulaganje od 1.000 KM za godinu dana od može zaraditi 61,30 KM.
Akcije preduzeća na Banjalučkoj berzi, izražene kroz kretanje berzanskog indeksa BIRS, u protekloj godini prosječno su rasle za četiri odsto, što je u nivou štednje u banci. Ranije su, u zlatno doba berze, koje je trajalo do maja 2007, zarade na akcijama kompanija bile neuporedivo veće, ali su dolaskom krize dramatično pale.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, kaže da ulaganje u hartije od vrijednosti nosi i širu društvenu korist, jer, primjera radi, opštine dobijena sredstva iz emitovanih obveznica ulažu u izgradnju javne infrastrukture i druge razvojne projekte.
"Kultura individualnog ulaganja je izuzetno važna, jer bez razvoja domaćeg finansijskog tržišta nema jeftinog izvora kapitala neophodnog za razvoj jednog društva. Upravo zbog nedostatka toga, naša država i banke prinuđeni su zaduživati se u inostranstvu po visokim kamatama", ističe Božić.
On navodi da je za ulaganje svakog pojedinca važno povjerenje, navodeći da se to u Evropi možda najbolje vidi u Njemačkoj, čiji prosječni stanovnik u finansijskoj imovini drži 100.000 evra.
Još jedan vid ulaganja koji nema dugu tradiciju u RS su otvoreni investicioni fondovi, čiji su prinosi u proteklom periodu bili dosta različiti. Dok su dva fonda od svog osnivanja ulagačima zarađivala novac, jedan je prosječno donosio gubitke. Posmatrajući zadnjih godinu dana, otvoreni fondovi su ulagačima prosječno donijeli relativno nizak prinos koji se kretao oko dva do tri procenta.
Kao najisplativija investicija u protekloj godini pokazali se ZIF-ovi u RS, čije su akcije prosječno rasle 43,45 odsto
Aleksandar Čolić, direktor banjalučkog društva "Mikrofin invest", koje upravlja otvorenim investicionim fondom "Mikrofin plus", kaže da, uprkos krizi na tržištu kapitala, promišljenim ulaganjem mogu donijeti solidnu zaradu svojim ulagačima. On ukazuje da su najveći prinosi bili u prvoj godini od osnivanja fonda, 2009, dok su zadnju godinu nešto skromniji.
"Otvoreni fondovi imaju značajnu disperziju rizika ulaganja, pa ako padnu na jednoj strani, druga to može kompenzovati. Sada su za ulaganje najatraktivnije niskorizične obveznice po osnovu stare devizne štednje i ratne štete u RS i FBiH sa značajnim prinosima, posmatrajući i u regionalnom okviru", kaže Čolić.
Zarada na uloženih 1.000 KM u proteklih godinu dana
Akcije preduzeća (BIRS) 40
Akcije ZIF-ova (FIRS) 434,50
Otvoreni investicioni fondovi 20-30
Korporativne obveznice 73,10
Municipalne obveznice 61,30
Štednja u banci 34,60