Analize

Budućnost je stigla u Bosnu i Hercegovinu

Budućnost je stigla u Bosnu i Hercegovinu
Foto: Ilustracija, pexels.com | Budućnost je stigla u Bosnu i Hercegovinu

Skoro da više ne možete upaliti TV, pročitati novine, ući na „feed“ svog naloga na društvenim mrežama, a da ne čujete, ne vidite, ne pročitate nešto o nekim novim „pametnim“, iliti SMART, rješenjima u različitim segmentima života.

Broj gradova koji uvode nova pametna rješenja za regulaciju parkiranja, ulične rasvjete, vatrodojavnih sistema, razičitih vrsta aplikacija, vrtoglavo raste.

Pojam Smart, odnosno pametno, podrazumijeva mnoge elemente, koji pridonose poboljšanju životnog prostora, počevši od javnog gradskog prijevoza, pa sve do školstva i unapređenja rada javnih ustanova.

Smart ovo... Smart ono... Smart, smart, smart!

Fundament se ogleda na tehnološkom, ekonomskom, društevnom poboljšanju i načina života svih građana.

Zamislimo u kojoj mjeri bi nam predstavljalo olakšanje da imamo razvijenu i objedinjenu Smart infrastukturu u našem gradu, gdje bi mogli pratiti daljinsko očitavanje potrošnje energenata i vode, razvijen sistem rasvjete i parkinga, detekciju odljeva i praćenje nivoa plina, mjerenje buke i kvaliteta vazduha?

U Evropi je slika potpuno jasna. Velika Britanija, Švajcarska, Holandija, Francuska, Belgija, već koriste određene Smart aranžmane, počev od pogodnosti sistema monitoringa vodovodne mreže, pa do kvaliteta vazduha.

Da bi nam sve bilo Smart, odnosno pametno, jednostavno i lako za korišćenje, potrebne su određene finansijske investicije, ulaganje u infrastrukturu i mrežu. To je sasvim opravdana i prepoznatljiva priča.

Vratimo se, na kratko, na mrežu i infrastrukturu koja je neophodna da bi nešto bilo Smart.

Svakodnevni razvoj tehnologije, omogućava stvaranje novih olakšica, koji pomažu čovjeku u obavljanju   redovnih aktivnosti, kao što je upravljanje različitim uređajima, kontroli životne sredine, procesa u proizvodnji...

Koncept pametnog grada „Smart city“ je određeno urbano područje, koje koristi različite tipove IoT (Internet of Things) senzora za prikupljanje podataka i njihovo dalje korišćenje u smjeru efikasnog korišćenja raspoloživih resursa. Integriše ICT (Information and Communications Technologies) i razne izvore informacija (IoT senzori, pametne aplikacije, informacije od građana) da optimizuju gradske usluge, poboljša interakciju sa zajednicom i infrastrukturom, kao i brzinu i kvaliteta javnih usluga, da smanji troškove i potrošnju resursa.

Smart city tehnologijama može da se analizira i upravlja: javnim prevozom, saobraćajem, isporukom električne energije, isporukom vode, odvozom smeća, parking lokacijama, potrošnjom električne energije i slično.

Većina evropskih i svjetskih Telekom provajdera opredijelila se za tzv. LoRa mrežu (Low Power Long Range Wide Area Network). LoRa omogućava povezivanje i međusobnu komunikaciju velikog broja najrazličitijih uređaja i senzora i predstavlja osnovu za razvoj IoT ekosistema, tj. digitalizaciju i digitalnu transformaciju društva u cjelini.

LoRa WAN mreže već funkcionišu u punom kapacitetu kod brojnih operatora, kao što su: Proximus (Belgija), KPN (Holandija), Swisscom (Švajcarska), Telstra (Australija), Orange (Francuska), DU (UAE), SingTel (Singapur), SK Telecom (Južna Korea), Seas-nve (Danska), Digita (Finska), Telekom Srbija (Srbija), Senet (Amerika), Digimondo (Nemačka), The Lace (Rusija), Tata (Indija), FastNet (Južnoafrička republika) itd.

Komunikacija između LoRa WAN mreže i senzora obavlja se putem prenosa podataka malih količina po pojedinačnom senzoru, a svi prikupljeni podaci, uključujući i aplikacije koje prate ovaj sistem su pohranjeni  u „Cloud“ sistemu operatora koji obezbjeđuje infrastrukturu, što smanjuje troškove investiranja korisnika usluge u serverske sisteme i opremu.

Ključni detalj kod ove tehnologije, predstavlja, veliki domet djelovanja, u zavisnosti od postaljene opreme (urbana područja do 2 km, a u ruralnim i do 15 km). Zatim, mala brzina prenosa podataka (ispod 50 Kbps) i vijek trajanja baterije senzora koji se postavljaju, preko 10 godina.

Uzmimo za primjer da radimo u nekom gradu Smart parking. Ukoliko ove godine uradimo funkcionalnu Smart priču, postoji mogućnost da ćemo bateriju na senzoru jednog mjesta, možda zamijeniti 2035. godine.

Mnogobrojne su primjene ove tehnologije u različitim granama industrije. U energetici, poljoprivredi, zdravstvu, logistici u kompanijama i drugima privrednim granama.

Ovo nama nije nedostižno

Iako sve ovo djeluje nama nedostižno, realnost pokazuje drugačije. Imamo adekvatan kadar i resurse da iznesemo ovu vrstu projekata i inovacija. Kao dokaz tome, u junu je realizovan jedan od prvih Smart projekata kod nas.

Poslovni aranžman odnosi se na realizaciju sistema za daljinsko mjerenje potrošnje vode kod krajnjih korisnika, što predstavlja jedan od prvih komercijalnih IoT projekata u Bosni i Hercegovini. Sistem sadrži, pored infrastrukture koja je obezbjeđena od strane operatora sljedeće komponente: terminalni uređaji, Gateway, mrežni i aplikativni server.

Zatim, IT sistemi za podršku očitanja potrošnje vode, koji se sastoji iz aplikativnih cijelina kao što je Web aplikacija, aplikativni server i Integracioni servisi. Terminalni uređaji su senzori koji mjere, prikupljaju i prenose razne podatke, a zatim emituju preko signala vrlo male snage do gateway-a. Većinom, senzori, imaju autonomno napajanje tako da je vijek trajanja i do 10 godina. Dugotrajnost baterije je posljedica slanja signala vrlo male snage, a konekcija između senzora i gateway-a se uspostavlja samo kad senzor šalje podatke prema gateway-u.

Sve je vidljivo kroz izvještavanje na web aplikaciji u smislu pregleda potrošnje vode po potrošačima, po organizacionoj strukturi (zonama ili ulicama). Uočavanje potrošača, kojima odstupa potrošnja od prosječne odonosno standarade potrošnje, pregledi gubitaka po organizacionoj strukturi i zonama po principu utvrđivanja razlike očitanja zonskih vodomjera sa zbirom potrošnje daljinskih očitanih vodomjera kod krajnjeg potrošača i mnoge druge funkcionalnosti.

Prema procjenama, 2025. godine imaćemo 22 milijarde aktivnih pametnih uređaja koji će biti povezani i pomagati građanima u svijetu.

Dakle, ma koliki otpor imali prema novim modernim tehnologijama, moramo postati svjesni da su oni već tu. Da, budućnost je stigla, a mi moramo i možemo držati korak s njom!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije