Domaće berze, kao uostalom i u cijelom regionu, ove godine su nastavile s negativnim trendom koji se ogleda kroz smanjenje obima prometa i pad prosječnih cijena akcija.
Indeksi najlikvidnijih preduzeća na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi su u prva dva mjeseca ove godine izgubili na vrijednosti 16,9, odnosno 12,3 odsto, po čemu je u regionu bio lošiji samo zagrebački indeks Crobex sa padom od 18,8 odsto.
Ovakva tendencija vratila je poput kakvog vremeplova banjalučki indeks BIRS na nivo iz septembra 2006. godine.
Razlozi pada prosječnih cijena akcija, koje ulazi već u 11. mjesec, su višestruki. Nadolje ih u posljednje vrijeme vuče globalna kriza sa sekundarnim hipotekarnim kreditima u SAD i sve izvjesnija recesija koja očekuje tu najveću svjetsku privredu.
To se, naravno, odražava na čitav svijet, kako kroz pad vrijednosti dolara, tako i na finansijska tržišta, koja trpe otpise gubitaka koja se mjere desetinama milijardi evra.
Kada se tome pridodaju regionalni i interni probleme u vidu krize u vezi sa statusom Kosova, domaće reforme policije, niske stope industrijske proizvodnje i niske kulture korporativnog upravljanja, onda nije ni čudo što investitori zaziru od ulaganja.
Manjak potražnje, vuče problem s likvidnošću tržišta koje opet po domino efektu utiče na pad cijena akcija.
Tek s rješavanjem nagomilanih problema, prije svega boljim poslovanjem domaćih kompanija i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, tržište kapitala može očekivati bolje "zelene" dane.