Ovogodišnji rast dospjelih kreditnih potraživanja banaka u RS za 86 odsto je posljedica ekonomske krize koja je smanjila sposobnost preduzeća da, shodno zaključenim kreditnim ugovorima sa bankama, redovno servisiraju svoje obaveze.
Banke, pak, zbog regulative i tretmana kredita pokušavaju da na neki drugi način riješe rezervisanja, jer ukoliko bi se fiksno primijenila pravila Agencije za bankarstvo to bi bio žestok udar na profit banaka, što bi bilo veoma opasno.
Naime, padom profitabilnosti naših banaka inostrani kreditori bi gubili povjerenje u bankarski sistem RS i BiH, što bi u predstojećem periodu dovelo do smanjenja priliva novca, a onda i sve težeg procesa odobravanja kredita privrednim subjektima i stanovništvu.
Dakle, potreban je neki vid relaksacije kreditnih obaveza klijentima čije su otplate zaista i suštinski ugrožene negativnim efektima svjetske ekonomske krize. Agencija je odranije olakšala reprogramiranje kredita građanima, ali je, po meni, to trebalo prvo uraditi za preduzeća, jer od njihovog rada zavise i plate građana.
Bilo bi dobro kada bi se omogućila povoljnija klasifikacija kredita, odnosno stope rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke smanjile sa 15 na pet odsto za slučajeve u kojima bi preduzeće dokazalo kreditnu sposobnost da vraća obaveze nakon isteka reprograma. Time bi se banke zbog manjih troškova podstakle da pomognu preduzećima u rasterećenju obaveza, što bi sigurno privredu dovelo u povoljniji položaj, a samim tim i građane koji u njima rade i primaju plate.
Ukoliko ne relaksiramo privredu, iduća godina bi mogla biti zaista teška, a dospjela kreditna potraživanja banaka još više porasti.