Prijedlog ekonomske politike RS za 2011. godinu, koji je Vlada RS proslijedila na razmatranje Narodnoj skupštini, prilično objektivno sagledava stanje i mogućnosti RS, ocijenio je Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta u Banjaluci.
On pozdravlja intencije Vlade RS da od iduće godine odvoji prava penzionera od drugih kategorija i poveća efikasnost administracije.
"U Prijedlogu ekonomske politike ima dosta pojačanih intervencija države, povećanih opterećenja za privredu i limitiranja zahtjeva socijalnog sektora, ali mislim da je Vlada u ovom momentu morala da procijeni koje su mogućnosti i da drugačije nije mogla", kazao je Jakšić.
NN: Da li je prijedlog ekonomske politike RS za 2011. realan?
JAKŠIĆ: Radi se o ekonomskoj politici prve godine nove vlade i mnoge stvari koje ona pravilno postavi sigurno će imati odraz i na kasniji period. Ovo jeste na neki način Vlada kontinuiteta ako gledamo partijsku strukturu, ali će, ipak, doći do značajnih promjena, od pozicije premijera do većeg broja ministarstava. Sve najave koje stižu iz Vlade i van nje pokazuju da će u 2011. doći do radikalnog preispitivanja efikasnosti entitetskih institucija, što označava zatvaranje jedne faze razvoja i po metodologiji i po ponašanju, što je veoma bitno. Treći važan momenat je da su prethodne godina-dvije prošle u savladavanju krize i ublažavanja značajnijih negativnih posljedica i sada se u RS i okruženju očekuje povratak na stazu blagog uspona. Vlada RS kojoj ističe mandat je spletom okolnosti u velikoj mjeri bila u funkciji kako ekonomske, tako i političke stabilizacije i razvoja RS. Vlada i tadašnji premijer Milorad Dodik često su nosili teret političkog djelovanja i borbe protiv derogiranja nadležnosti RS, dok će nova vlada biti u poziciji da se posveti ekonomskom razvoju, jer su se važni akteri preselili na druge funkcije i proširili front djelovanja.
Ekonomska politika za 2011. donosi se u svježe postizborno vrijeme i pred sastavljanje nove vlade, što sigurno nije ostavilo dovoljno prostora da se urade sve pripreme. Razumijem Vladu da je morala biti vrlo oprezna i realno izanalizirala sve potencijale kojima raspolaže. Mislim da je ekonomska kriza natjerala Vladu da preispita mnoge stvari i da nije ni mogla drugačije uraditi od predloženog. U dokumentu ima dosta pojačanih intervencija države, povećanih opterećenja za privredu i limitiranja zahtjeva socijalnog sektora, ali mislim da je Vlada u ovom momentu morala da procijeni koje su mogućnosti i da drugačije nije mogla.
NN: Vlada se suočila s mnogobrojnim zahtjevima socijalnih partnera, često potpuno oprečnim. Da li je nađeno optimalno rješenje?
JAKŠIĆ: Naglasio bih da je RS još mlado društvo i kod svih aktera, od privrednika, poslodavaca, sindikata i boraca, osjeća se pojačana svijest o zajedničkoj izgradnji ekonomskog i političkog sistema RS. Međutim, osjeća se i da se oni sukobljavaju preko Vlade i da nju stavljaju u poziciju da bude neki redar ili medijator, što nije pravi način. Vlada treba svim stranama da prezentuje pravo stanje i realne mogućnosti i da koordinisano sa njima traži najbolje rješenje za sve. Nikada ne mogu svi biti zadovoljni, jer ne postoji apsolutna ravnoteže. Ali, ako se svi nađu u procentu koji je podnošljiv, onda će svi težiti da u toku godine riješe ono što nisu mogli na početku. Zato ističem da je lako usvojiti ekonomsku politiku, ali je zadatak da se ona ostvari.
NN: Sukobi su bili najizraženiji kod predloženog povećanja stope ukupnih doprinosa sa 30,6 na 33 odsto. Privrednici su protiv toga, dok Udruženje penzionera zahtijeva da se penzijsko i zdravstveno osiguranje još više poveća. Kako pomiriti te dvije strane?
JAKŠIĆ: To je vrlo važno pitanje. Na nesreću moramo da polazimo od penzionera, jer niko ne spori da su oni najugroženija kategorija. Tu želim da kažem da je RS u prethodnom periodu bila dosta liberalna i liberalnim mjerama, poput najniže stope na dobit u okruženju, pokušavala izvući neku korist, pa smo, iskreno rečeno, bili pomalo altruisti da bismo privukli strane investitore. Sada, ipak, imamo pojavu da nemamo priliv stranog kapitala u adekvatnom omjeru, nemamo programa i proizvoda, već više prodaju rada. Strani poslodavci koji su došli zbog jeftine radne snage često prijete da će ako dođe do povećanja poreza i doprinosa otići odavde, iako znaju da imamo neuporedivo niže stope nego zemlje odakle su oni došli. Prodaja ispod cijene rada nije dobra ni njima ni nama, a mi nismo još došli na crvenu liniju kritičnosti. Kod nas je glavni problem što smo u veliki džak pokušavali strpati penzionere i sva socijalna prava po osnovu boračkih, invalidskih i drugih žrtava. Ova vlada je napravila prvi korak i nadam se da će istrajati na dobrobit svih da odvoji one koji su ostvarili pravo, a nemaju vremena za čekanje, poput penzionera sa regularno ostvarenim punim radnim stažom. Sve ostale kategorije koje su stekle penziju ne moraju biti trajne, jer se njima na drugi način mogu kompenzirati ta prava. Prema tome, ako borcima i invalidima društvo nema dovoljno da isplati iz penzionog fonda, ima drugih načina, od školovanja djece, beneficija u otvaranju biznisa, pomoći u liječenju i oslobađanja nekih obaveza.
Konkretno, mislim da povećanje stope doprinosa sa 30,6 na 33 odsto neće dovesti do potresa. Socijalna neuravnoteženost je mnogo izražajnija i veća opasnost od povećanja doprinosa za 2,4 odsto.
NN: Kako komentarišete povećanje stope poreza na dohodak sa jedinstvenih osam odsto na dvije stope - deset odsto za plate do 1.500 KM i 20 odsto za plate preko 1.500 KM?
JAKŠIĆ: Javnost u RS se slaže da u društvu dolazi do raslojavanja i ovo gledam kao pokušaj Vlade da teret krize, ipak, više preusmjeri na one koji imaju više. Bolje je to, nego da se administrativno propisuje obavezna solidarnost. Tu bih, takođe, pomenuo i ukidanje subvencije od 50 KM za zaposlene u tekstilnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji. To jeste važna grana i nosi zapošljavanje slabije kvalifikovanih radnika, ali nije rješenje da se jednokratna mjera ugradi kao zakonska obaveza. Paušalne mjere se moraju ukidati i umjesto njih praviti sistemske mjere.
NN: Da li je rješanje da se najugroženijim privrednim granama smanji osnovica za obračun doprinosa za zaposlene?
JAKŠIĆ: Da, to je jedno od mogućih sistemskih rješanje. Ako se usvoji i pokaže dobrimm, treba ga nastaviti, a ako ne, može se i promjeniti.
NN: Da li je Vlada dovoljno uradila na rashodovnoj strani, odnosno napravila maksimalne uštede i stegla kaiš javne uprave?
JAKŠIĆ: Mi smo državni aparat razvili i sad se ide u preispitivanje. Drugačije nije ni moglo kad su se institucije tek razvijale, a samo sa popunom pozicija moglo se vidjelo ko daje ili ne daje rezultate i gdje postoji ili ne postoji efikasnost. Ne treba zaboraviti da smo razvili školstvo, povećali broj javnih fakulteta i srednjih škola, osnovali nove zdravstvene ustanove, što su sve novi budžetski korisnici. Taj balon koji je porastao treba sada da prizemljimo i bolje je da to uradimo u 2011, nego da pustimo da odleti.
Vlada RS autor dokumenta
NN: Ovo je prvi dokument ekonomske politike čiji je autor Vlada RS?
JAKŠIĆ: Tačno. Ekonomski institut je do sada učestvovao u izradi ekonomskih politika RS, ali je sada došlo do izmjene. Vlada RS je opravdano oformila Odjeljenje za makroekonomske analize, što je pozitivna promjena, jer su sada svi akteri obavezni da se ponašaju ozbiljnije. Ta pozitivna promjena da je Vlada autor i predlagač dokumenta ne znači da izvan Vlade ne bi trebalo da postoje institucije koje pomažu da se izvrši realnija procjena stanja i mogućnosti, što je i praksa drugih zemalja.