Analize

Eko­no­mi­ja BiH po­tu­kla pro­gno­ze

Eko­no­mi­ja BiH po­tu­kla pro­gno­ze
Foto: Arhiva/Ilustracija | Izvještaj EBRD-a: Ekonomski učinak BiH premašio očekivanja u drugom kvartalu

BA­NJA­LU­KA - Eko­nom­ski učinak Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne pre­ma­šio je očeki­va­nja u dru­gom tro­mje­sečju 2021. go­di­ne uz opo­ra­vak na spo­ljnim trži­šti­ma, snažnu ek­span­zi­ju do­maće pri­va­tne po­troš­nje, potpomognutu efe­ktom nis­ke ba­ze.

Obja­vi­la je ovo danas Evrop­ska ban­ka za obno­vu i ra­zvoj (EBRD) u svom naj­no­vi­jem izvje­šta­ju o re­gi­onal­nim eko­nom­skim per­spe­kti­va­ma.

"Izvoz ro­be i uslu­ga po­ras­tao je za vi­še od 50 ods­to u re­al­nom izno­su u odno­su na pret­ho­dnu go­di­nu usljed snažnog opo­rav­ka EU, gla­vnog izvo­znog trži­šta BiH, i pre­ma­šio je ni­vo iz 2019. ka­ko u re­al­nom, ta­ko i u no­mi­nal­nom smi­slu. Krat­ko­ročni po­ka­za­te­lji trgo­vi­ne i in­dus­tri­je uka­zu­ju na nas­ta­vak ek­span­zi­je in­dus­trij­ske proi­zvo­dnje i uslu­ga u trećem kvar­ta­lu", is­tiče se u iz­vje­šta­ju.

Ban­ka očeku­je da će pri­vre­da BiH po­ras­ti za 4,5 od­sto 2021. i tri od­sto 2022. go­di­ne.

Ka­da je u pi­ta­nju re­gi­on za­pa­dnog Bal­ka­na, EBRD je po­di­gla svo­ju pro­gno­zu za 2021. go­di­nu na 6,4 od­sto.

Značaj­na re­vi­zi­ja pro­gno­ze za 2021. je na­jvi­še, ka­ko se na­vo­di, za­sno­va­na na re­zul­ta­ti­ma os­tva­re­nim u prvoj po­lo­vi­ni go­di­ne ko­ji su bi­li bo­lji od očeki­va­nih, kao i na­zna­ka­ma nas­tav­ka ras­ta to­kom trećeg kvar­ta­la.

In­dus­trij­ska proi­zvo­dnja i ras­tući izvoz u ze­mlje EU podržava­ju rast u Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni, Sje­ver­noj Ma­ke­do­ni­ji i Srbi­ji, dok su pri­vre­de Al­ba­ni­je, sa­mo­pro­gla­še­nog Ko­so­va i Crne Go­re ima­le ko­ris­ti od snažnog opo­rav­ka u ugos­ti­telj­skom se­kto­ru to­kom lje­tnih mje­se­ci. Opo­ra­vak je ta­kođe za­sno­van na ek­span­zi­ji pri­va­tne po­troš­nje usljed ras­tućeg ni­voa do­zna­ka iz inos­tran­stva, po­većanja pla­ta i ras­ta kre­di­tne akti­vnos­ti u većini pri­vre­da re­gi­ona.

Po­je­di­načno, EBRD pre­dviđa Srbi­ji pri­vre­dni rast u ovoj go­di­ni od 6,5%, Al­ba­ni­ji 8%, Ko­so­vu 7,7%, Crnoj Go­ri 12,3% te Sje­ver­noj Ma­ke­do­ni­ji 4%.

Slično kao i u os­ta­lim re­gi­oni­ma EBRD-a, i na za­pa­dnom Bal­ka­nu po­tro­šačke cije­ne su u pos­te­pe­nom ras­tu od počet­ka 2021. go­di­ne usljed po­većanja cije­na hra­ne i ener­ge­na­ta. Fis­kal­na po­li­ti­ka os­ta­la je ako­mo­da­ti­vna, a sto­pe mo­ne­tar­ne po­li­ti­ke na is­to­rij­ski naj­nižim ni­vo­ima ka­ko bi se podržao eko­nom­ski opo­ra­vak, međutim, ka­ko upo­zo­ra­va­ju iz EBRD-a, vje­ro­va­tnoća za­oš­tra­va­nja ras­te s ob­zi­rom na i da­lje ras­tuće ni­voe cije­na i tren­do­ve u evro­zo­ni.

Ana Kre­šić, re­gi­onal­ni eko­no­mis­ta EBRD-a za za­pa­dni Bal­kan, re­kla je da iako su zna­ci eko­nom­skog opo­rav­ka na za­pa­dnom Bal­ka­nu do sa­da bi­li snažni, os­ta­ju značaj­ne nei­zvje­snos­ti, po­se­bno one ve­za­ne za bu­dući tok pan­de­mi­je i po­ten­ci­jal­no po­gor­ša­nje spo­ljnih fa­kto­ra.

Pre­dviđa se da će eko­no­mi­je ši­rom re­gi­ona, u ko­ji­ma EBRD ulaže, ove go­di­ne ras­ti u pro­sje­ku za 5,5 od­sto. Iako ovo pred­stav­lja re­vi­zi­ju na­vi­še od 1,3 pro­cen­tna po­ena u odno­su na jun­sku pro­gno­zu na­kon do­brog učin­ka u prvoj po­lo­vi­ni go­di­ne, EBRD upo­zo­ra­va na ri­zi­ke ko­ji su pred na­ma.

"Ovo je gor­ko-slat­ki opo­ra­vak. Prva po­lo­vi­na 2021. do­nije­la je snažan skok, ali sa­da vi­di­mo sve vi­še ra­zlo­ga za za­bri­nu­tost. Dok vi­so­ke cije­ne ro­be idu u ko­rist izvo­zni­ci­ma, one dos­ta op­te­rećuju trgo­vin­ski bi­lans uvo­zni­ka. Snab­dije­va­nje pris­tu­pačnom ener­gi­jom ka­da ula­zi­mo u zim­ski pe­ri­od pos­ta­je ozbi­ljna bri­ga, po­se­bno za­to što je pros­tor za ma­ne­var vla­da ogra­ničen", is­ta­kla je Be­ata Ja­vorčik, gla­vni eko­no­mis­ta EBRD-a.

Fis­kal­na ra­nji­vost država se po­većala zbog spro­vođenja ve­li­kih pa­ke­ta pod­sti­caj­nih mje­ra kao od­go­vor na kri­zu ko­vid-19. Ja­vni dug u re­gi­oni­ma EBRD je s tim u skla­du po­ras­tao u pro­sje­ku za 13 pro­cen­tnih po­ena BDP-a od kra­ja 2019. go­di­ne. Iako su tro­ško­vi za­duživa­nja u većini pri­vre­da os­ta­li ispod ni­voa ko­ji su bi­li prije kri­ze, u ne­kim ze­mlja­ma su na­glo po­ra­sli.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije