Iako je priča o izgradnji fabrike etanola iz kukuruza, soje i pšenice, u koju će, kako je rečeno u Vladi distrikta, biti investirano oko 150 miliona dolara, još daleko, javnost u Brčkom je podijeljena u najavi lociranja takvog kapaciteta na gradsku periferiju.
Dok iz Kabineta gradonačelnika stižu uvjeravanja da je kanadsko-britanska kompanija "El Group" izabrala Brčko i BiH zbog strateškog položaja i povoljnosti koje distrikt nudi stranim investitorima, na drugoj gotovo nevjerovatno zvuči podatak da za proizvodnju zamjenskog goriva kroz desetak godina treba zasijati 50.000 hektara kukuruza, soje i pšenice na zemljištu koje će biti ustupljeno kroz koncesije.
Udruženje poljoprivrednika najavilo je blokadu grada zbog namjere Vlade da za više hiljada hektara oranica, koje su im desetak godina ustupane u zakup, ovog proljeća ne potpisuje ugovore, s ciljem da obezbijedi koncesiju budućem investitoru. Mada je teško prognozirati uslove koji će biti ponuđeni za ratarenje za etanol, jasno je da će prvi biti - veliki kompleksi uređenog zemljišta kojih u Posavini i Semberiji, a o ostatku BiH da se i ne govori, ima zaista malo. I tamo gdje ih ima, kao što je Brčko, samo su djelimično privedeni kulturi upravo izdavanjem u zakup, a i dalje su značajno blokirani zaostalim minama iz prošlog rata. Uz sve te dileme, građani se pitaju koliko je proizvodnja etanola u neposrednoj blizini grada zdrava za okolinu, bez obzira što će sve biti urađeno u skladu "sa standardima EU".
Očekuje se da poslanici Skupštine o svemu prikupe dovoljno informacija i argumenata prije nego što "u ime naroda" dignu ruku za ili protiv.