Različiti propisi, sporo izdavanje dozvola i nedostatak kvalifikovanih radnika svake godine Evropu koštaju oko 120 milijardi evra potencijalnih investicija, pokazalo je najnovije istraživanje.
Evropa svake godine propušta oko 120 milijardi evra investicija, a istraživači taj jaz povezuju sa fragmentisanim pravilima na jedinstvenom tržištu Evropske unije.
Riječ je o procjeni iz nove studije italijanske istraživačke grupe TEHA, urađene u saradnji sa Amazonom, koja je analizirala zašto kompanije ulažu manje širom Evrope nego što bi se, s obzirom na veličinu evropske privrede, moglo očekivati, prenosi Greek Reporter.
Pokazalo se da Evropa za investitore ne funkcioniše kao jedinstveno tržište. Različiti propisi, pravila za izdavanje dozvola i administrativne procedure u državama članicama često primoravaju kompanije da svaku zemlju tretiraju kao zasebno tržište.
Neusaglašena pravila koče investicije
Istraživači su utvrdili da 62 odsto evropskih kompanija ima poteškoće pri širenju poslovanja u druge članice EU upravo zbog neusaglašenih pravila.
Uklanjanje tih prepreka moglo bi, prema procjeni studije, da poveća poslovne investicije za oko 10 odsto, pri čemu bi efekti bili još veći kod ulaganja u istraživanje, softver i drugu nematerijalnu imovinu.
Problem dodatno pogoršava sporo izdavanje dozvola, naročito u energetskom sektoru. Za velike projekte elektroenergetske mreže odobrenje često traje četiri do pet godina, dok za neke projekte obnovljivih izvora energije može biti potrebno i do devet godina, navodi se u izvještaju.
Dugi rokovi povećavaju troškove i odvraćaju privatne investitore od finansiranja projekata koji i sami podrazumijevaju višegodišnju realizaciju i finansijske rizike.
Studija ukazuje i na širi jaz u finansiranju infrastrukture. Pozivajući se na Dragijev izvještaj o konkurentnosti EU, koji je 2024. godine objavio bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi, istraživači navode da će EU do 2030. godine biti potrebno oko 600 milijardi evra godišnje za ulaganja u infrastrukturu, uključujući saobraćaj, energetiku i digitalne mreže.
Nedostatak radne snage poseban problem
Osim neusklađenosti propisa i nedovoljnih ulaganja u infrastrukturu, izvještaj ukazuje i na druge prepreke investicijama.
Kompanije koje je anketirala Evropska investiciona banka navele su kao najveće prepreke investiranju u 2025. godini nedostatak kvalifikovanih radnika, ekonomsku neizvjesnost i visoke troškove energije.
Dodatni pritisak predstavlja starenje evropskog stanovništva i smanjenje broja zaposlenih, za koji se procjenjuje da će do 2050. godine biti manji za oko 30 miliona.
Situaciju komplikuju i sporost pravosuđa, neujednačena primjena propisa poput Akta o vještačkoj inteligenciji (AI Act), kao i različiti nacionalni porezi na digitalne usluge, što otežava poslovanje kompanijama koje posluju u više država.
Istraživači navode da je za uklanjanje ovih prepreka potrebno bolje uskladiti politike na nivou EU, umjesto uvođenja pojedinačnih rješenja u državama članicama, prenosi Bankar.