Evropska centralna banka (ECB) povećala je u septembru ključne kamatne stope, dok istovremeno njeni podaci pokazuju da domaćinstva evrozone drže gotovo 10 biliona evra u gotovini i niskoprinosnim bankarskim depozitima.
Oko 80 odsto domaćinstava nema akcije niti druge tržišne finansijske instrumente, što otvara pitanje kako ogromnu evropsku štednju snažnije usmjeriti prema investicijama.
Evropska ekonomija ulazi u jesen s neobičnom kombinacijom podataka. Privreda evrozone pokazuje veću otpornost nego što se ranije očekivalo, ali je inflacija ponovo pod pritiskom, prije svega zbog energenata.
Istovremeno, evropska domaćinstva raspolažu ogromnom finansijskom imovinom, ali njen veliki dio ostaje u gotovini i bankarskim depozitima.
ECB je 10. septembra povećao sve tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.
Od 16. septembra depozitna stopa iznosi 2,50 odsto, stopa na glavne operacije refinansiranja 2,65 odsto, a marginalna kreditna stopa 2,90 odsto.
ECB je u novim projekcijama predvidio prosječnu inflaciju u evrozoni od 3,0 odsto u 2026. godini, 2,5 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini.
Za ekonomski rast očekuje 0,9 odsto ove godine, 1,4 odsto u 2027. i 1,5 odsto u 2028. godini.
Zašto je ECB povećao kamate?
ECB je odluku obrazložio novim inflatornim pritiscima povezanim s ratom na Bliskom istoku i energijom.
U septembarskim projekcijama centralna banka navodi da su pretpostavke o cijenama gasa i električne energije značajno povećane u odnosu na prethodne projekcije.
Za treći kvartal 2026. cijena gasa u tehničkim pretpostavkama ECB-a bila je oko 20 odsto viša nego u junskim projekcijama, dok je pretpostavljena cijena električne energije povećana za oko 50 odsto.
Viši troškovi energije ne utiču samo na račune domaćinstava. Oni povećavaju troškove kompanija, proizvodnje i transporta, a potom se mogu preliti i na cijene roba i usluga.
ECB nastoji da monetarnom politikom obezbijedi povratak inflacije prema cilju od dva odsto u srednjem roku, ali ne najavljuje unaprijed poteze na narednim sastancima, već navodi da će odluke zavisiti od ekonomskih i finansijskih podataka.
Gotovo 10 biliona evra u gotovini i depozitima
Dok se vodi borba s inflacijom, ECB je 15. septembra objavio analizu koja otvara drugo veliko pitanje evropske ekonomije – gdje domaćinstva drže svoj novac?
Prema toj analizi, domaćinstva evrozone drže gotovo 10 biliona evra u gotovini i niskoprinosnim bankarskim depozitima, što predstavlja približno trećinu njihove finansijske imovine.
Još upečatljiviji je podatak da oko 80 odsto domaćinstava evrozone ne posjeduje akcije niti druge tržišne finansijske instrumente.
Veliki dio evropskog privatnog finansijskog bogatstva tako ostaje izvan tržišta kapitala.
Evropljani mnogo više novca drže u bankama nego Amerikanci
Razlika je posebno vidljiva kada se evrozona uporedi sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Domaćinstva evrozone u prosjeku drže oko trećine finansijske imovine u bankarskim depozitima, dok je taj udio u SAD oko 11 odsto.
Razlika je izražena i među imućnijim domaćinstvima.
Među najbogatijih 20 odsto domaćinstava u SAD više od 65 odsto posjeduje akcije koje kotiraju na berzi, obveznice ili investicione fondove. U evrozoni taj udio iznosi manje od 45 odsto.
ECB navodi da se ta razlika ne može objasniti samo količinom novca koji domaćinstva imaju na raspolaganju.
Ulogu imaju investicione navike, dostupnost finansijskih proizvoda i razlike u institucionalnom okruženju, uključujući penzione sisteme.
Zašto je 10 biliona evra važno za evropsku ekonomiju?
Kada je riječ o gotovo 10 biliona evra, način na koji domaćinstva čuvaju novac dobija mnogo širi ekonomski značaj.
ECB navodi da štednja usmjerena prema tržištima kapitala može imati važnu ulogu u finansiranju inovacija, produktivnosti i dugoročnog ekonomskog rasta.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih se u Evropi posljednjih godina intenzivno govori o razvoju i produbljivanju tržišta kapitala.
ECB, međutim, ne poziva građane da novac iz depozita prebace u akcije. U analizi se naglašava da se potrebe i mogućnosti domaćinstava razlikuju, a cilj je bolje razumjeti zbog čega je učešće evropskih građana na tržištu kapitala relativno nisko.
Šta više kamate znače za građane?
Povećanje kamatnih stopa ECB-a kroz vrijeme se prenosi na štednju, kredite, potrošnju i poslovne investicije.
Za štediše više kamatne stope mogu donijeti veće prinose na pojedine depozite i štedne proizvode, u zavisnosti od toga u kojoj mjeri banke promjene kamatnih stopa prenesu na svoje klijente.
Za građane i kompanije koji se zadužuju efekat može biti suprotan – krediti mogu postati skuplji, što utiče na kupovinu nekretnina, potrošnju i poslovna ulaganja.
Tako se dvije velike finansijske priče Evrope spajaju u jednoj tački: ECB pokušava da obuzda inflaciju, dok evropska domaćinstva istovremeno drže gotovo 10 biliona evra u gotovini i depozitima.
Pitanje više nije samo koliko Evropljani štede, već i gdje završava njihov novac i kakvu ulogu ta ogromna štednja može imati u finansiranju evropske ekonomije, prenosi Bankar.